Grčka se zatekla u političkom metežu nakon što se premijer Georgios Papandreou našao na rubu političkog poraza. Izjavom da želi referendum o paketu pomoći iz eurozone izgubio je potporu svoga kabineta i stranke.

Njegova izjava zaprepastila je i europske lidere koji su uložili velik trud u paket pomoći te su zapravo dali ultimatum Grčkoj da se izjasni želi li biti u eurozoni ili ne. To je i prepalo moguće investitore pa su se suzdržali od investicija, što se osjetilo na financijskim tržištima diljem eurozone. U međuvremenu eurozona bilježi sve veći ekonomski pad. Nezaposlenost je u rujnu iznosila 10,2 posto, što je najveća razina nezaposlenosti još od 1998. godine. A u Njemačkoj je primjerice porasla prvi put nakon lipnja 2009. godine, što upućuje na ponovno usporavanje ekonomije.

U sljedećih mjesec dana Grčka mora primiti paket pomoći od MMF-a ili će biti primorana proglasiti bankrot zbog nemogućnosti plaćanja obveza u javnom sektoru, kao i 2 milijarde duga koji dospijeva u prosincu. Isto tako, prijeti joj kolaps financijskog sustava (većina najvećih grčkih banaka ne prolazi test na stres pa će građani biti primorani prilagoditi se novim poreznim nametima i rezovima u proračunu, a buduća vlada neće moći izbjeći pritisak i ljutnju građana zbog općeg političkog stanja u zemlji.

Također će morati više pažnje usmjeriti k novom razvojnom ekonomskom programu nego prema kreiranju porezne politike. Pomoć koju će Grčka primiti trebala bi potaknuti potrošnju i povećati izvoz. Prema nekim anketama, čak 70 posto Grka želi zadržati euro, ali nisu spremni na velike rezove u troškovima. Grčkoj ne ide u korist ni činjenica da je na globalnom indeksu kompetitivnosti na zadnjem mjestu što se tiče poslovne klime u EU.

U ovom trenutku vrlo je teško predvidjeti budućnost Grčke i eurozone. Naime, postoji više zemalja eurozone koje su prezadužene poput Irske, Portugala i Španjolske. One nisu toliko rizične kao Grčka, ali u budućnosti bi mogle postati. Postavlja se pitanje što će biti s njima. Hoće li se i njima otpisati dio duga kao što je otpisan Grčkoj? Otpis duga na neki način govori ostalim zemljama da će se i njima pomoći ako se približe defaultu. Sve u svemu, situacija je komplicirana i mijenja se iz dana u dan. Kada bi teoretski Grčka odbila spasonosni paket i izašla iz eurozone, našla bi se s problemima kao što su vađenje depozita iz banaka jer bi investitori nastojali zaštititi svoju valutu od konvertiranja u novu drahmu.

Grčke bi pak firme bankrotirale zbog svog duga u eurima, a došlo bi u pitanje i članstvo Grčke u Europskoj uniji. Pomoć je svakako hitno potrebna. U prilog tome idu i statistički podaci koji pokazuju da je industrijska proizvodnja pala je za gotovo 12 posto u ovoj godini, nezaposlenost je porasla na 16,5 posto, a predviđa se da će BDP ove godine pasti za još šest posto. Za iduću godinu predviđa se pad od 2,5 posto. Rast BDP-a za Grčku je nepoznanica već četiri, a uskoro pet godina. Javni će dug dosegnuti 189 posto BDP-a iduće godine prema predviđanju MMF-a, što je svakako još jedan dokaz da ovako dalje ne ide.