Agonija zvana švicarski franak nastavljena je početkom ovog tjedna kada je švicarska valuta ojačala na rekordnih šest kuna zadajući tako glavobolje onima koji su prije nekoliko godina, kada je zaduživanje u 'najsigurnijoj valuti' uzelo maha, ignorirali upozorenja o valutnom riziku koje takvo zaduživanje nosi sa sobom.

U skladu s predviđanjima analitičara, ni ova godina nije donijela dobre vijesti za sve one čije su rate kredita skočile u nebo zahvaljujući rastu švicarske valute, koja je jučer prvi put u povijesti premašila razinu od šest kuna zahvaljujući dobrim gospodarskim izgledima Švicarske i rastućem nepovjerenju u euro.

Zaduživanje u toj valuti u Hrvatskoj je uzelo maha prije nekoliko godina, a upozorenja o valutnom riziku vezanom uz kreditiranje u francima nikada nisu zvučala zlokobnije. Analitičari su često upozoravali na rizik koji nosi kredit vezan uz franke budući da se tečaj te valute u odnosu na kunu formira posredno putem tečaja švicarskog franka u odnosu na euro.

Naime, Hrvatska narodna banka ima utjecaj na kretanje kune u odnosu na euro, dok je na tečaj franka presudan utjecaj kretanja na svjetskim deviznim tržištima.

Prema objavljenim podacima HNB-a, udjel kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio je 13,5 posto, od čega najviše stanovništvu. Iako je većina domaćih banaka već snizila kamatne stope na stambene kredite u toj valuti kako bi olakšala njihovo vraćanje, rate kredita veće su i nekoliko tisuća kuna u odnosu na početak otplate kredita, a teško je predvidjeti hoće li banke ponovno rezati kamate s obzirom na to da bi zaplijenjene stanove u trenutačnim okolnostima teško prodale. Uvijek se mogu pozvati na upozorenja koja su nesretni dužnici trebali ozbiljnije shvaćati...