Ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Zlatko Komadina ispričao se u srijedu, kako je rekao, zbog lapsusa koji je napravio kada je u ponedjeljak izjavio da je u Hrvatskim željeznicama 5.000 ljudi višak.

Za Hrvatski radio pokušao je objasniti da je zapravo mislio na 5.000 radnika u ovisnim društvima HŽ-a. Naime, maticu HŽ Holdinga čine četiri tvrtke - Infrastruktura, Vuča vlakova, Putnički prijevoz i Cargo, koji ukupno zapošljavaju otprilike 12.500 ljudi.

U 13 tvrtki kćeri tih poduzeća, osnovna djelatnost kojih nije željeznički promet, zaposleno je još otprilike 5000 ljudi, piše Večernji list. Te tvrtke, poput Tiskare, Čišćenja vlakova, trebale bi se privatizirati i izdvojiti iz sustava HŽ-a. Večernji list doznaje da se Komadina trebao ispričati javno jer je u HŽ-u nakon njegova lapsusa nastala prava panika, a sindikati su se odmah obratili Vladi. Navodno je, prema pisanju lista, i premijer Zoran Milanović "oprao Komadinu". List piše kako posljednje službene HŽ-ove kalkulacije o višku zaposlenih u matičnim tvrtkama govore o 2500 zaposlenika. Dobro upućeni izvori za list su izjavili kako je Komadina doista pobrkao brojke i krivo rekao koliki je višak zaposlenih u HŽ-u, dodajući kako to samo pokazuje da se ministar ne razumije baš najbolje u tematiku svog resora te da je ista stvar s ljudima koji ga okružuju.

Predsjednik sindikata strojovođa Nenad Mrgan izjavio je kako je u matici otprilike viška 4000 zaposlenika te poručuje da zaposleni u ovisnim tvrtkama neće ostati bez plaće, nego ih više neće plaćati HŽ nakon privatizacije.

5.000 otkaza u javnom sektoru
Vlada planira ove godine otpustiti oko 5.000 radnika u javnom sektoru, a radi se uglavnom o osobama s ugovorima o radu na određeno vrijeme ili ugovorima o djelu, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Proračunske uštede u javnom sektoru od dvije milijarde kuna temelje se na ukidanju 1,1 milijarde kuna za posebne dodatke, otpuštanju oko 5.000 ljudi čime bi se uštedjelo oko 400 milijuna kuna, ukidanju većine prekovremenih sati što je iznos od 200 milijuna kuna, te uštedama na materijalnim troškovima.

Govoreći o nužnosti racionalizacije i restrukturiranja u javnom sektoru, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da će uprave javnih poduzeća to dogovarati sa svojim sindikatima. Ako znamo da je prosječna brzina vlaka u Hrvatskoj 60 kilometara na sat, jasno je da tu ima prostora za racionalizaciju, kazao je Mrsić.
Ministar je uvjeren da zbog racionalizacije neće pasti kvaliteta usluge u javnom sektoru, a kao primjer naveo je Hrvatski zavod za zapošljavanje koji godišnje izda pola milijuna potvrda o nezaposlenosti, što je nepotrebno jer se to može riješiti elektronskom razmjenom podataka. Pitam odgovorne u javnom sektoru, ako taj sektor može biti jednako efikasan s 5.000 ljudi manje i bez prekovremenih sati, zašto se to dosad moralo plaćati, istaknuo je sindikalni predstavnik Mladen Novosel. Sindikati smatraju da se otpuštanje zaposlenih na određeno vrijeme ne smije provoditi "sistemom sjekire" već je nužna ozbiljna analiza, kaže Novosel. Zapošljavanje na određeno vrijeme mora biti izuzetak, a ne pravilo, tako da nam sada čak 90 posto novozaposlenih ima ugovore o radu na određeno vrijeme.

Predstavnik sindikata ističe kako cilj Hrvatske mora biti zapošljavanje barem 2,2 milijuna ljudi, umjesto sadašnjih 1,4 milijuna, što je ekonomski neodrživo. Čelnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivan Ergović ocijenio je da Hrvatska mora promijeniti ekonomski model, što se ne može napraviti kroz jedan proračun. Da bi se u Hrvatskoj počelo ozbiljno zapošljavati potrebne su strukturne reforme, smanjenje cijene rada i parafiskalnih nameta, kao i povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, istaknuo je Ergović. HUP je zbog toga podržao prijedlog državnog proračuna, iako smatra da se rezati moglo i više, uz ogradu da je poslodavcima neprihvatljivo retroaktivno plaćanje poreza na dividendu. Sindikati pak podržavaju makroekonomske ciljeve proračuna, jer ne žele da Hrvatska ode u smjeru Grčke i sličnih država pred bankrotom, uz naglasak na nužnost otvaranja novih radnih mjesta.