Mid Europa Partners - najizgledniji kupac domaćih alternativnih operatera poput B.Neta, Metroneta i Optima telekoma - odlučio je testirati Hrvatsku. No to britansko investicijsko društvo koje raspolaže s tri milijarde eura investicijskoga kapitala opeklo se uloživši u hrvatski telekomunikacijski sektor. Prije godinu dana Mid Europa Partners pokrenuo je u Hrvatskoj uslugu satelitske televizije TotalTV, ali je naišao na otpor. Umjesto da ugasi tu tvrtku, prodao ju je najvećem stranom ulagaču u alternativne fiksne operatere u Hrvatskoj, austrijskom Bewagu, koji je ovdje vlasnik operatera B.Neta. S Bewagom su tako sklopili strateško partnerstvo kroz koje Mid Europa sada zapravo želi ispitati isplati li im se i dalje ulagati u Hrvatsku. Poslovni dnevnik razgovarao je s Robertom Knorrom, jednim od pet partnera društva Mid Europa Partners i njihovim ključnim čovjekom za regiju. Knorr je izravno sudjelovao u preuzimanjima najvećega slovenskoga kabelskog operatera Telemacha i jednog od najvećih srpskih operatera SBB-a. Iako o iznosima investicija nerado govori, Knorr naglašava da traže velike investicijske projekte u telekomunikacijama, zdravstvu, energetici, transportu i logistici te proizvodnji i temeljnim industrijama pa stoga ulažu u te projekte od 25 do 200 milijuna eura.

Je li cilj strateškog partnerstva s Bewagom kupnja najvećega hrvatskoga kabelskog operatera B.neta?
To nije cilj. Nama je glavno da B.net postane ono što su Telemah u Sloveniji i SBB u Srbiji, znači stvarna konkurencija najvećem telekomu. U tom smislu nam je strateško partnerstvo s Bewagom testsni projekt za sve daljnje investicije u Hrvatsku.

Do sada ste investirali u Istracement i TotalTV. TotalTV ste prodali, no jeste li zadovoljni s Istracementom?
Zadovoljan sam tom investicijom. Nismo imali nikakvih problema. No riječ je o drugom sektoru. Nije tako u svim sektorima koje Hrvatska oglašava kao otvorene za ulagače. Primjerice, u nekim drugim sektorima, poglavito uslužnim poput telekomunikacija, zdravstva i trgovine, upitno je provodi li se uistinu regulativa u praksi ili su to samo mrtva slova na papiru. Rekao bih čak da su birokratski problemi sporedan razlog zastoja stranih investicija u Hrvatsku. Pogledajte Srbiju, i ona ima birokratskih problema, ali mnogo atraktivnije telekomunikacijsko tržište. U Hrvatskoj se tvrdi da je liberalizacija telekomunikacija vrlo uspješna, a u isto vrijeme unatoč mnoštvu agilnih konkurenata najjači igrač uspijeva u najprofitabilnijim segmentima rasti daleko brže od tih konkurenata. U najmanju ruku to je vrlo proturječno. Zato ovim strateškim partnerstvom s Bewagom ne želimo vidjeti hoće li B.net postati konkurent HT-u na nacionalnoj razini, već hoće li mu uistinu postati ozbiljan konkurent.

Kakvih ste problema imali ulaskom na hrvatsko telekomunikacijsko tržište s TotalTV-om?
TotalTV je imao veliki problema u vezi s prikazivanjem hrvatskih kanala. Trenutno ih nudimo jer se nude preko DVB-T-a. No nismo se mogli dogovoriti s HTV-om da ih stavimo na satelit. Ne bih to nazvao blokadom, već nemogućnosti. Problem je što ta nemogućnost traje već više od godinu dana.

Što ako vaš 'test' s B.netom ne uspije?
Onda u Hrvatsku nećemo ulagati ništa barem sedam godina. Jednostavno ćemo vas izbrisati sa svoje investicijske karte.

A ako sve ipak bude išlo onako kako ste planirali?
Onda se može govoriti o kupnji B.neta i kupnji drugih operatera i drugim investicijama u Hrvatsku. Naš fond raspolaže s tri milijarde eura. Najveći smo investicijski fond u srednjoj i istočnoj Europi i Hrvatsku smo uvijek imali na investicijskim kartama.

Što prodaja Totalne televizije B.netu pridonosi fondu Mid Europa Partners u idućem razdoblju?
Satelitska platforma TotalTV treba veličinu jer joj to povećava profitabilnost. TotalTV ima više od 200.000 korisnika po čemu je vrlo snažan u jadranskoj regiji. Taj prostor koji danas opisuje ponajprije prostor bivše Jugoslavije i dalje je povezan na više načina. Za velike medijske kompanije to je jedan medijski prostor i zato se mnoštvo prava, poput filmskih i sportskih, prodaje upravo za cijelu regiju. Također medijski ima dosta prostora za sinergiju. Sporazum koji smo postigli s Bewagom da B.net preuzme našu operaciju na hrvatskom tržištu je jedan primjer te sinergije koja objema stranama daje na snazi.

Znači li to da ćete vi B.netu biti posrednik u kupnji prava na sadržaje, a on će vama ojačati korisničku bazu TotalTV-a?
Točno. TotalTV će s B.netom ojačati pregovaračku moć pri kupnji videoprava, a zauzvrat ćemo omogućiti B.netu da povoljnije nabavlja prava za svoje potrebe i tako smanji troškove. Riječ je o pravima na TV programe, videopravima i pravima za pristup satelitu. Ta podjela troškova je dobitna kombinacija za obje strane. Umjesto da radimo sami s pet do šest tisuća korisnika, mnogo bolje da surađujemo s B.netom koji ima više od 100.000 pretplatnika. Hrvatska je u telekomunikacijskom, ali i u nekim drugim segmentima potencijalno vrlo zanimljivo tržište.

Niz alternativnih operatera u vama vidi najozbiljnijega kupca?
Na tržištu djeluje nekoliko većih alternativnih operatera poput B.neta, Metroneta i Optima telekoma. Znamo za njih i vjerujemo da će se nešto s njima dogoditi, bilo okrupnjavanje ili preuzimanje. Te procese pratimo, ali aktivno o tome ni s jednim operaterom ne razgovaramo. Takva je naša strateška odluka jer smo sada usmjereni na videousluge. No to ne isključuje naš interes.

Je li upravo to razlog što ste u partnerstvo ušli baš s B.netom?
Da. Metronet i Optima telekom nisu operateri kojima su videousluge temeljno poslovanje. B.net u tom segmentu ima najviše iskustva. Kada tražimo ulaganja, tražimo da ona budu određene veličine. Nažalost, u Hrvatskoj se telekom operateri nisu razvili kao u drugim zemljama. Nijedan alternativni operater u Hrvatskoj nije one veličine koje je Telemah u Sloveniji ili SBB u Srbiji. Općenito nam je to problem u Hrvatskoj. Ne možemo pronaći projekte odgovarajuće veličine i važnosti. No želim vjerovati da takvih projekata ima, odnosno da ih mora biti.

Kakvi bi to bili projekti?
Tražimo one koji će prerasti lokalne okvire. Primjerice, bili smo zainteresirani za Drogu Kolinsku, ali ju je kupio Atlantic. PayTV platforme su slični takvi projekti jer se mogu proširiti izvan Hrvatske, imaju veći potencijal i tako hrvatskim tvrtkama pružamo mogućnost širenja.

Agencija za tržišno natjecanje odbacila je žalbu B.neta da HT svojom MAXtv ponudom radi damping. U dvije godine koliko je trajao taj slučaj HT je prestigao B.net po broju TV korisnika. Mogu li se stvari na tom području okrenuti u korist alternativnih operatera?
Usporedite tržišnu poziciju MAXtv-a i konkurencije. DT-ov IPTV u Hrvatskoj ima vrlo veliku korisničku bazu koja mu omogućuje da s lakoćom lansira nove usluge. Financijski i medijski je vrlo snažan što jednostavno može pretvoriti u reklamnu snagu pa sve to konkurentima stvara nimalo laganu utrku. Unatoč snažnoj konkurenciji vidimo da to tržište snažno raste, što upućuje da mjesta ima i za nas, odnosno B.net. Ne bih želio vjerovati da je jedini cilj MAXtv-a da nas istisne s tržišta. Smatram da je Hrvatska dorasla pravom konkurentskom tržištu, i to u stvarnosti, a ne samo na papiru. To građani zaslužuju.

Mogući skandal
Hoćete li prestati ulagati u Hrvatskoj čak i ako se otklone prepreke o kojima govorite? Konkretno, ako se ispostavi da ste jednostavno složili loš poslovni plan?
Mi ne bježimo od odgovornosti. To bi bila naša pogreška i ona spada u rizik posla. Međutim, zaobići ćemo Hrvatsku u investicijskim planovima ako zbog nekoga neobjašnjivog razloga izgubimo prava na TV emitiranje. To bi bio skandal. Zato je ovo vrlo važan test za nas i potrudit ćemo se da ga aktivno prati i Europska komisija.