Kina je započela gradnju ogranka naftovoda Istočni Sibir-Tihi Ocean (VSTO) nakon što je s ruskim naftnim kompanijama Rosnjeft i Transnjeft potpisala 20-godišnji ugovor o isporukama.

Rusija i Kina prošli mjesec su potpisale međudržavni ugovor o suradnji u području nafte, u okviru kojeg će ruskim kompanijama Kina odobriti 25 milijardi dolara vrijedan kredit. S druge pak strane Rusija je Kini obećala stabilne isporuke nafte te mogućnost sudjelovanja u projektima eksploatacije nafte. Sam dogovor uslijedio je nakon što je u veljači Kineska razvojna banka odobrila Rosnjeftu kredit od 15, a Transnjeftu kredit od 10 milijardi dolara. Rosnjeft se time obvezao isporučivati Kini devet milijuna tona nafte godišnje, i to u idućih 20 godina, počevši od 2011. godine. Transnjeft je istodobno obećao isporuke šest milijuna tona nafte koje će kupovati od Rosnjefta. Prema najavama kineskih čelnika, navedeni krak naftovoda trebao bi biti dovršen u listopadu iduće godine. Inače, najveći dio ruske nafte u Kinu odlazi željeznicom, što bi se, nakon gradnje naftovoda, trebalo promijeniti. Ovih su dana i neke europske zemlje finalizirale energetske ugovore s Rusijom, slijedom čega se nadaju dugoročnim zalihama plina. Naime, u petak je ruski Gazprom zaključio sporazum s Grčkom, Bugarskom, Srbijom i Italijom o gradnji plinovoda Južni tok, kojim će se plin iz Crnog mora dopremati u Europu. U nadolazećim tjednima Rusi će nastojati dovršiti i pregovore s Austrijom i Slovenijom, dok je još prije potpisan ugovor s Mađarskom. Time bi trebala biti usuglašena gradnja plinovoda, na koji bi se jednim krakom mogla priključiti i Hrvatska, o čemu će odluka biti donesena na jesen. "Južni tok nadomjestit će isporuke plina koje dolaze preko Ukrajine", izjavio je Paolo Scaroni, predsjednik Uprave talijanske energetske kompanije Eni, koja će u projektu imati 50-postotni udio, isto kao i ruski Gazprom. On je podsjetio na nedavnu nestašicu plina u Europi izazvanu ukrajinsko-ruskim sporom.

Ni u Srbiji ne kriju oduševljenje potpisanim ugovorom. Naime, državni Srbijagas i Gazprom dogovorili su gradnju 450 kilometara dugoga kraka, čija se vrijednost procjenjuje na oko 700 milijuna eura. "Realizacijom tog projekta Srbija će biti regionalno energetsko čvorište, a pozicija naše zemlje u geopolitičkom smislu bit će potpuno nova i drukčija", izjavio je Dušan Bajatović, generalni direktor Srbijagasa. Rekao je kako će plinovod Južni tok ulaziti u Srbiju iz Bugarske kod mjesta Zaječar, u blizini Begrada trebalo bi biti njegovo glavno čvorište, dok će na sjeveru Vojvodine, u blizini Subotice, ići prema Mađarskoj. "Trasa je nešto drukčija nego je bilo planirano, a u tijeku su razgovori o tome da se kapacitet plinovoda znatno poveća na 63 milijarde kubika godišnje", izjavio je prvi čovjek Srbijagasa.Istodobno je ruski izaslanik pri EU, Vladimir Čižov, rekao kako Europi treba nekoliko plinovoda te da u ovom trenutku EU pritišće zemlje da biraju između ruskih i europskih projekata.