Podaci koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka otkrivaju neugodnu činjenicu da su domaće banke spustile kamatne stope na oročenu štednju na povijesni minimum.

Prema tim podacima u studenom prošle godine prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite iznosila je samo 0,92 posto. To je najniža razina od početka 1997. godine, odnosno u razdoblju za koje se objavljuju podaci, kao i prvi puta da se ta stopa spustila ispod razine od jedan posto. Kako se radi o godišnjoj kamatnoj stopi, ispada da se građanima više niti ne isplati oročavati kune u hrvatskim bankama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je stopa inflacije u Hrvatskoj nešto viša od jedan posto što znači da se oročavanjem kuna realno smanjuje njihova vrijednost. Nešto bolje se prolazi oročavanjem deviza, kod kojeg je u studenom prosječna kamatna stopa iznosila 2,2 posto, mada i za tu stopu vrijedi silazni trend. U Hrvatskoj udruzi banaka nisu nam željeli komentirati ovakav trend kamata kao i razloge zbog kojih hrvatske banke isplaćuju tako male kamate na oročenu štednju. Prije nešto više od godinu dana, u listopadu 2009. godine, prosječne su kamatne stope na oročenu kunu iznosile više od pet posto, odnosno bile su peterostruko više nego sada. U veljači te godine, dakle prije samo dvije godine dosegnule su i svoj povijesni maksimum, od čak 11,83 posto. "Visoke kamatne stope na oročenu štednju u 2009. zapravo su bile logične budući da je tada eskalirala kriza. Primjerice, fondovi u vlasništvu banaka gubili su novac i morao se naći način kako ulagače preusmjeriti u depozite. Što se tiče sadašnje visine prosječne kamatne stope na depozite treba vidjeti i koliki je udio devizne i kunske štednje u ukupnoj štednji", kazao je za Poslovni dnevnik Drago Jakovčević s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Iako HNB objavljuje prosječan podatak za cijeli bankovni sektor i u pojedinim bankama oročavanje kuna i dalje može biti isplativo, sam trend ukazuje na to da domaće banke na sve moguće načine pokušavaju sniziti troškove. Banke su prisiljene na takve poteze zbog stalnog rasta udjela nenaplativih kredita pod utjecajem gospodarske stagnacije. Pad kamata na oročenja u posljednjih nekoliko mjeseci, pa i ovaj najnoviji, najvjerojatnije je izazvan smanjivanjem stopa u manjim banakama. Te su banke dugo odobravale visoke kamate na depozite kako bi privukle štediše iz velikih banaka. No, nagli rast loših kredita u tim bankama natjerao ih je, izgleda, na rezanje svih mogućih troškova.