Hrvatska narodna banka objavila je u okviru svog najnovijeg biltena procjenu utjecaja krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo. U model je ugrađena pretpostavka da se cijena inozemnog zaduživanja za hrvatske banke, poduzeća i državu povećava za 4 postotna boda zbog međunarodne financijske krize, a pokazuje kojim mehanizmima navedeni šokovi djeluju na hrvatsko gospodarstvo.

Navodi se kako se nakon povećanja stranih kamatnih stopa povećavaju domaće kamatne stope jer raste cijena inozemnog zaduživanja banaka. Tako se, između ostalog, procjenjuje da će zbog skupljih inozemnih izvora financiranja poslovne banke povisiti domaće kamatne stope, i to za 5,8 postotnih bodova na kredite stanovništvu i 5,9 postotnih bodova na kredite poduzećima.

Naposljetku, ističu u HNB-u, to će rezultirati padom kredita stanovništvu od 28 postotnih bodova i padom kredita poduzećima od 10 postotnih bodova. Naglašavaju kako se ova procjena ne mora obistiniti, ali i može, ukoliko dođe do prijenosa rasta kamatnih stopa s inozemnog tržišta na domaće, a u uvjetima daljnjeg rasta kamata na inotržištima.

Ukoliko se procjena obistini, a s obzirom da je prema podacima HNB-a prosječna kamatna stopa na kunske kredite uz valutnu klauzulu u listopadu iznosila 7,7 posto, rast od spomenutih 5,8 postotnih bodova izazvao bi prosječno povećanje kamata na 13,5 posto, što je tek nešto niže od plafona najviše dopuštene ugovorne kamatne stope građanima (14 posto).