U srijedu 18. lipnja održan je okrugli stol na temu Cjeloživotno planiranje osobnih i obiteljskih financija u organizaciji udruge za planiranje osobnih financija Život u plusu. Prvo uvodno izlaganje održala je Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva.

Što je moguće učiniti da hrvatski građani počnu planirati svoje osobne financije dugoročno te da počnu više štedjeti i investirati, a manje trošiti? Na početku mirovinske reforme dosta se ulagalo u educiranje građana o mirovinskom sustavu. Danas je krajnje vrijeme da se zapostavljena edukacija građana o važnosti trećeg dobrovoljnog mirovinskog stupa za kapitalizaciju pristojne mirovine vrati u žarište interesa hrvatskih građana.

Da, za dodatnu mirovinu

“Da, za dodatnu mirovinu” naziv je prezentacije predsjednice Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva Biserke Žalac. Prema statističkim podacima HZMO-a za travanj ove godine Hrvatska ima 1.599.437 mirovinskih osiguranika i 1.133.713 korisnika mirovine. To znači da na jednog umirovljenika dolazi 1,41 mirovinski osiguranik. Prosječna mirovina iznosi 2044,28 kuna (najviša starosna mirovina za 35 godina staža iznosi 7196,63 kune), a udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi 40,55 posto.

Prema statističkim podacima Hanfe za travanj ove godine u Hrvatskoj je 1.426.245 članova obveznih mirovinskih fondova koji u prosijeku mjesečno u fond koji su odabrali uplaćuju 250 kuna te samo 113.341 član otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova koji u prosijeku mjesečno u fond koji su odabrali uplaćuju 223 kune. Od početka rada obvezni mirovinski fondovi ostvaruju prinos mjeren indeksom Mirex od 6,16 posto. Može li se izdvajanjem iz plaće samo pet posto za drugi stup uz prosječan godišnji prinos 6,16 posto kapitalizirati adekvatna mirovina?

Kako do dodatne mirovine?

Da se sami brinemo o dodatnoj mirovini osobna je odluka i odgovornost svakog od nas. Dodatna sredstva koja namjenski izdvajamo za dodatnu mirovinu uplaćuju se u dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo. Imovina fonda ulaže se i kapitalizira. Nakon što faza mirovinske štednje završi, počinje faza isplate mirovine. Novac prikupljen i kapitaliziran u fondu uplaćuje se u mirovinsko osiguravajuće društvo – MOD koje mirovinu isplaćuje prema izabranom mirovinskom programu.

Svaka osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj može postati član otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda, dovoljna je osobna odluka. Članstvo u fondu nije vezano uz ugovor o radu, odnosno uplatu doprinosa u prvi i drugi stup. Trajanje članstva u fondu nije ograničeno, a kapitalizirana sredstva se mogu naslijediti. Mirovina se može početi koristiti već sa navršenih pedeset godina života. Privremeni ili trajni prekid uplata ne utječe na status članstva.

Kako do 233.276,22 kune?

Za dobrovoljnu mirovinsku štednju za uplate do 5000 kuna država daje poticajna sredstva u iznosu 25 posto, a istovremeno se za istu uplatu može dobiti povrat poreza. Ako pretpostavimo da član otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda tijekom dvadeset godina trajanja članstva godišnje uplaćuje 5000 kuna, ukupan uplaćen iznos iznosit će 100.000 kuna, pripisani državni poticaj iznosit će 25.000 kuna, ukupan povrat poreza na dohodak obračunat po stopi 25 posto iznosit će 29.500 kuna, a ako tome pripišemo realan iznos uplate (prinos) od 70.500 kuna iznos kapitaliziranih sredstava na osobnom računu iznosit će 233.276,22 kune. Tada se mirovinski osiguranik može odlučiti želi li jednokratnu isplatu trideset posto kapitaliziranog iznosa (69.983 kune) odmah i mjesečnu isplatu 2477 kuna tijekom pet godina ili želi primati doživotnu mjesečnu mirovinu u iznosu od 1169 kuna.