Europska je komisija Milanovićevoj Vladi, tvrde mediji, i drugi put odbila dati zeleno svjetlo za izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa, što je signal da se otvara prostor za primjenu praktički HDZ-ova zakona. Mate Kačan, dosadašnji predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, drži kako, ako se neće mijenjati Zakon o sprječavanju sukoba interesa, nema zapreka da uskoro krene službena procedura za formiranje novog povjerenstva. Riječ je o nastanku novoga profesionalnoga tijela u čijem će sastavu biti isključivo novoizabrani nezavisni članovi iz redova stručnjaka, odnosno bit će lišeno dosadašnjega dijela članstva iz redova saborskih zastupnika.

Koliko će se brzo stvari sada razvijati?
Saborski odbor za izbor i imenovanja trebao bi objaviti javni poziv za izbor novih članova Povjerenstva, koji je već dva puta neuspješno proveden. Kojom će se brzinom formirati novo tijelo, teško je reći, no kada se jednom pokrene procedura, ona je uvelike zakonski uvjetovana i zadana. Od objave poziva u Narodnim novinama i javnim glasilima, primjerice, kandidati imaju rok 15 dana da predaju svoje prijave. Na temelju zaprimljenih prijava utvrđuje se lista, obavljaju razgovori sa svakim od kandidata i javnost ima pravo prisustvovati razgovorima. Slijede sigurnosne provjere, a nakon toga se treba formirati jedinstvena lista koja se upućuje Saboru. Na njoj mora biti dvostruko više kandidata u odnosu na broj mjesta. Novi članovi Povjerenstva morat će objaviti svoje imovinske kartice, što je novi moment.

Postoji li već dulje Povjerenstvo samo na papiru?
Napominjem da su još u ožujku 2011. stupile na snagu posljednje izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojima je sadašnjem Povjerenstvu sužena ovlast u postupanju. Taj je zakon bio jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23 - pravosuđe i ljudska prava, pa su u skladu s time provedene i posljednje izmjene zakona. Sve prijave koje su došle nakon stupanja na snagu tih zakonskih promjena čekaju da dođu na red u razmatranje novoga povjerenstva. Lani smo održali sedam službenih sjednica i pet radnih sastanaka i imamo 32 riješena predmeta u području sukoba interesa, ali na temelju prijava zaprimljenih do stupanja na snagu zakonskih promjena. Izdali smo i 49 mišljenja, a ove godine to izbjegavamo i radije dajemo odgovore na upit. Svakako, željno čekamo da se formira novo tijelo.

Na čemu je konkretno radilo Povjerenstvo u proteklih godinu i pol?
Obavljalo je sve ono što je moglo obavljati. Donijelo je nove obrasce, te je u skladu sa zakonom i akcijskim planom za suzbijanje korupcije provodilo edukaciju po županijama. Obišli smo sve županije, održali seminare i predavanja i o sadržaju novog zakona i o obvezama dužnosnika. U Istri je bio jedan od kvalitetnijih odaziva lokalne vlasti, razvila se diskusija na konkretnim primjerima i razjašnjavanju konkretnih nejasnoća. Posljednja izmjena proširila je, naime, krug dužnosnika i na, primjerice, članove uprava tvrtki koje su u većinskome vlasništvu RH. Osim toga, dužnosnici su morali potpisati izjavu kojom Povjerenstvo ovlašćuju da obavi uvid u njihove bankovne račune. Tako je tijekom svibnja i lipnja zaprimljeno i objavljeno više od 3000 novih kartica. Nadalje, donijeli smo smjernice za postupanje dužnosnika vezano uz poštovanje zakonskih obveza, te smo nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2011. zaprimili i napravili administrativnu provjeru svih imovinskih kartica novih dužnosnika. Moram reći da je kod novoizabranih dužnosnika bio zanemariv broj slučajeva u kojima nešto s karticama nije bilo uredu, te smo zatražili ispravke koje su gotovo svi od kojih je to zatraženo i ispunili. Valja naglasiti da smo napravili novu web stranicu, tako da se sve naše odluke i mišljenja, smjernice, nalaze na našoj internetskoj stranici, kao i imovinske kartice dužnosnika, pa je svakom omogućen uvid u njih, samim time i kontrola njihove istinitosti.
Pet novih članova profesionalaca može računati i na visoke plaće. Što o tome mislite i kakav je dosad bio sustav?
Imenovani smo tijekom 2008., a do polovice 2009. uopće nismo imali pravo na naknadu. Nakon toga smo primali mjesečnu naknadu u iznosu od dvije tisuće kuna. S druge strane, novi će članovi imati plaću u rangu člana Državnog izbornog povjerenstva (DIP), dok će predsjednik imati plaću u rangu zamjenika predsjednika DIP-a, što je 15-ak tisuća kuna.

Može li se očekivati navala prijava i kandidata te planirate li ponovo se natjecati?
Nisam razmišljao o tome hoću li se natjecati.

Koji će se uvjeti tražiti od kandidata za Povjerenstvo?
VSS, osam godina radnog iskustva u struci te istaknuti rezultati u radu. Predsjednik, pak, mora biti pravnik s položenim pravosudnim ispitom. Uvjet je za sve i da pet godina prije kandidiranja nisu bili članovi političke stranke. Bira ih Sabor natpolovičnom većinom glasova ukupna broja zastupnika. Koliko se sjećam, za posljednjih izmjena nije glasovao SDP, nego je napustio sabornicu. SDP je inzistirao na dvotrećinskoj većini, zbog snažnih ovlasti, dok je tadašnja HDZ-ova vlast tvrdila da je to protuustavno. Nakon toga su dva puta propali pokušaji formiranja novog povjerenstva, a čini se da je najveći problem u tome što se za njegove članove glasuje tajno u Saboru. U tim uvjetima nije bilo lako postići stranačku disciplinu.

Kako ocjenjujete dosadašnju borbu na tom području?
Teško je meni koji sam bio dio toga govoriti o vlastitoj uspješnosti. Jedino mogu reći da je, primjerice, Sabor dva puta pozitivno ocijenio naš rad prihvaćajući dva godišnja izvješća o radu, a i Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije kojim je predsjedao sadašnji ministar Jovanović bilo je zadovoljno našim radom i rezultatima. Pitanja sukoba interesa su ipak više moralna pitanja koja su na ovim područjima dugo aktualna. U RH ta je problematika zakonski regulirana 2003. godine i otad pomalo dobiva na važnosti i utjecaju, a i Povjerenstvu se šire ovlasti. Postoji, doduše, određeni debalans između našeg rada i posljedica na izborima, primjerice, sankcioniranim dužnosnicima. Povjerenstvo je, primjerice, dva puta kaznilo gradonačelnika Keruma. Još je neke saborske zastupnike i dužnosnike Povjerenstvo na čelu Josipom Lekom uhvatilo u sukobu interesa, no javnost je to zaboravila i ponovno ih birala na nove dužnosti. Sankcije koje smo izrekli ne izazivaju u našem društvu pravu, željenu posljedicu. Nakon nekog razdoblja, sankcija i utvrđenje da su bili u sukobu interesa dužnosnicima bi ipak trebali biti ozbiljan minus. Ali zato prema odredbama sada važećeg zakona novo povjerenstvo ima mogućnost tražiti i razrješenje dužnosnika, odnosno podnošenje ostavke. Tako sankcionirani dužnosnici neće imati priliku ponovnog imenovanja u razdoblju od dvije do pet godina.

Može li se nakon ulaska Hrvatske u EU nesmetano promijeniti zakon i kakvi su uopće uvjeti za razrješenje novih članova?
U zemljama EU nema standardiziranih pravila vezanih uz ovu problematiku. Svaka zemlja ima na različit način reguliran sustav sprječavanja sukoba interesa. S obzirom na to, držim da nakon našeg ulaska u EU nema nikakvih zapreka da unapređujemo ovaj sustav i mijenjamo naš zakon na način na koji želimo. Istini za volju, i u sadašnjem tekstu zakona ima odredaba koje su vrlo teško primjenjive i bilo bi dobro da se one promjene ili preciziraju. U vezi s uvjetima za razrješenje novih članova, stvari stoje tako da doista mogu biti vrlo strogi, ali i blagi. Zakon određuje da članove i predsjednika razrješuje Sabor natpolovičnom većinom svih zastupnika u slučaju kršenja odredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Kakve će kriterije imati zastupnici, odnosno stranke, prilikom ocjene je li pojedini član ili predsjednik prekršio Zakon, stroge ili blage, vidjet ćemo.

Češljaju sumnjive u mutimirovoj ulici
Na protekla dva javna poziva nije se, s obzirom na visoke plaće, javio baš velik broj kandidata.
Čini mi se da ljudi nisu bili zainteresirani jer su računali s efektom od nadolazećih izbora i političkih promjena. Sada je situacija drukčija, a Povjerenstvo se ipak bira na mandat od pet godina. Iako držim da će novo povjerenstvo imati dobre uvjete za rad, već postoji uhodan ured Povjerenstva koji je njegova stručna služba neovisna od stručnih službi Sabora. Povjerenstvo je, dakle, izdvojeno kao posebno tijelo javne vlasti iako se u javnosti i dalje često naziva saborsko povjerenstvo, primjerice, ima vlastiti račun, OIB, a sad je na lokaciji Kneza Mutimira. Europska je komisija inzistirala na tome da se ured Povjerenstva pojača i sada ima ukupno osam zaposlenika koji su većinom pravnici. Stoga je lako moguće da se na javni poziv ovaj put javi veći broj kandidata nego u prethodna dva slučaja.