Imovina investicijskih fondova ove je godine porasla za gotovo 92%. Imovina otvorenih investicijskih fondova porasla je u studenom za dodatnih 306,6 milijuna kuna na ukupan iznos od 8,68 mlrd kuna što znači da je imovina tih fondova ove godine porasla za gotovo 92%, pokazuju podaci Komisije za vrijednosne papire. Krajem 2004. u otvorenim se fondovima nalazilo 4,53 mlrd kuna. Poraste li imovina tih fondova za dodatnih tristotinjak milijuna kuna tijekom prosinca, ona će prijeći granicu od devet milijardi kuna što i nije tako nedostižan cilj. No, mangerima fondova bi se u ostvarenju tog cilja mogla ispriječiti, kao uostalom i uvijek dosad kad je usporavan rast tih fondova, središnja banka eventualnim daljnjim mjerama za obuzdavanje daljnjeg rasta hrvatskog vanjskog duga, a i prosinac je mjesec u kojem je izražena potrošnja, kako građana tako i kompanija, što znaći da bi manje novca moglo ići u štednju i sve njene oblike. Među društvima koje upravljaju fondovima i dalje dominiraju ZB Invest, RBA Invest i PBZ Invest u kojima se nalazi gotovo tri četvrtine ukupne imovine (točnije 73%). ZB Invest trenutno upravlja s 2,75 mlrd kuna i ima tržišni udio od 31,7% što je znatno manje u odnosu na 39,6% udjela koji je ovo društvo držalo početkom godine. U fondovima RBA Investa nalazi se 1,9 mlrd kuna i tržišni udio ovog društva za upravljanje fondovima je od početka godine porastao s 15,6% na 21,9%, dok je udio PBZ Investa porastao s 14,7% na 19,4%. PBZ Invest je krajem studenog upravljao s imovinom od 1,7 mlrd kuna. Ovom ′društvu milijardera′ uskoro bi se mogao priključiti i Erste Invest u čijim se otvorenim fondovima krajem studenog nalazilo 995,8 milijuna kuna i čiji je tržišni udio od početka godine porastao za više od 3 postotna poena (s 8,2% na 11,5%). Uz ZB Invest, vrlo značajan pad udjela ove godine zabilježio je i Euro Invest koji je krajem prošlog mjeseca pod upravljanjem imao 409,6 milijuna kuna i čiji je tržišni udio s 12% na početku godine pao na tek 4,7% na kraju studenog. Od 51 fonda koji ima odobrenje Komisije u studenom ih je aktivno bilo 47, a najnovija pridošlica među njima je fond Aureus Equity kojim upravlja Aureus Invest. Prema najavama Ive Šulente, zamjenika predsjednika Komisije, Komisija bi do kraja godine mogla donijeti odobrenje za rad još 11 fondova. izvor: www.bankamagazine.hr