Predstojeća jesen proći će u nastojanju prodaje više velikih poduzeća koja su svojedobno predstavljala stupove srpske ekonomije, a sada su postali invalidi koji se održavaju na životu uz pomoć subvencija iz proračuna. Od uspješnosti prodaje ovisi hoće li opstati na tržištu ili im prijeti gašenje ili, u najboljem slučaju, restrukturiranje uz pomoć države. Riječ je o RTB Boru, tvornici automobila Zastava, poduzeću RK "Beograd", Geneksu, Jat Airwaysu, čačanskoj Slobodi i još nekima. Vlada Srbije odlučila je prodaju RTB Bora obaviti objavljivanjem novog natječaja jer je prvi pokušaj propao zato što favorizirani rumunjski Cuprom, zbog ponude od 400 milijuna dolara, nije imala bankarsko jamstvo da plati ponuđenu cijenu. Vlada je, zbog povećanog zanimanja, odlučila podignuti početnu cijenu s prethodnih 266,7 milijuna na 340 milijuna dolara. Za kupovinu bakarnog koncerna glavnu bitku vodit će ruska kompanija SMV, u vlasništvu Olega Deripaske i domaći East point Zorana Drakulića, koji je poručio ruskom konkurentu kako ne smije računati da će postati vlasnikom RTB Bora ako ne ponudi milijardu dolara. Za 29. listopada zakazana je dražbena prodaja nekada najvećeg trgovačkog lanca RK "Beograd". Početna cijena je 140 milijuna eura, koliko se smatra da će biti dovoljno za namirivanje vjerovnika i zaposlenih na ime njihova minuloga rada. Poduzeće Robne kuće nalazi se u stečaju što zaposlenima isključuje pravo na posjedovanje dionica. Vlada je za njih predvidjela 15 milijuna eura, ali oni zahtijevaju da se taj iznos poveća ako se postigne cijena veća od početne. Sudbina kragujevačke tvornice automobila Zastava je upitna, bez obzira na to što je počela montaža Punta na ime kupljene licence, te najavljena montaža autmobila Astra classic o čemu je postignut dogovor s General Motorsom. Natječaj za prodaju Zastave najavljen je za prosinac. Njezin spas ovisi o tome hoće li za nju biti zainteresirana neka od velikih svjetskih autoindustrija uz potporu koje bi osigurala proizvodnju 120 tisuća vozila godišnje što se smatra granicom rentabilne proizvodnje. U Zastavi se nadaju da će se pojaviti takav kupac, iako kompanije na koje se računalo, prije svega GM i Ford kane izgraditi vlastite tvornice u Rumunjskoj. Ford je već kupio tvornicu u Krajovi, tako da je Zastava izgubila jednog od potencijalnih kupaca. Zastava je vratila dug Fiatu, ali su ostala njezina dugovanja prema Pariškom i Londonskom klubu. Nekada najveće izvozno-uvozno poduzeće Geneks bit će prodano u dijelovima. Vlada je procijenila da će lakše naći kupca za pojedine njegove hotele, koji se nalaze na Kopaoniku i u Novom Beogradu, gdje postoji kompleks apartmanskih zdanja u koja su se uselila predstavništva inozemnih firmi, te ogromna poslovna zgrada, koja s 20 katova spada među najveće u Beogradu. Prodaja nekadašnjih giganta obavit će se u posljednjem trenutku jer su se vlasti dugo nadale kako će se javiti kupci s "dubokim džepom". Takvi su se orijentirali na unosnije firme, poput tvornice duhana, cementare, pivovare, operatera mobilne telefonije, koje su među prvima prodane i za koje je postignuta visoka cijena. Najveću cijenu postigao je Mobi 63 kojeg je norveški Telenor kupio za 1,513 milijardi eura. Niška tvornica duhana prodana je za 380 milijuna eura. Ocjena je stručnjaka kako Srbija nije imala nekog značajnijeg uspjeha u privatizacijia. Poduzeća od kojih se očekivalo da će postići dobru cijenu pala su na niske grane, kao žrtve sankcija i hiperinflacije, tako da su od moćnih kompanija postale firme što se nalaze pred propadanjem ako se ne nađe kupac koji će ih ponovo vratiti na "zelenu granu". Najbolja potvrda tome je Geneks.