Prema podacima HNB-a, ukupni dug konsolidirane središnje države, koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, na kraju svibnja je iznosio 140,2 milijarde kuna. U odnosu na kraj travnja dug je porastao za nešto više od 2 milijarde kuna. U odnosu na svibanj 2010. dug središnje države je porastao za čak 25,5 milijardi kuna ili 22,3%, čemu su najviše pridonijela domaća i inozemna izdanja obveznica te obveze po primljenim kreditima banka.

Tako je od svibnja prošle godine do svibnja ove godine dug po osnovi izdanih obveznica na domaćem tržištu porastao za 7,7 milijardi kuna, a po osnovi izdanih obveznica na inozemnom tržištu za 8,7 milijardi kuna. Nadalje, dug po osnovi primljenih kredita banaka porastao je za nešto više od 7 milijardi kuna. Promatrajući prema domicilnosti duga, veći rast je zabilježen kod unutarnje komponente (14,5 milijardi kuna), koja čini 65% ukupnog duga središnje države.
U prvih pet mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 10,8 milijardi kuna. Dug izvanproračunskih fondova, kao i izdana jamstva RH zabilježili su rast na godišnjoj razini, ali su se u odnosu na kraj 2010. smanjili. Ukopni dug izvanproračunskih fondova na kraju je svibnja iznosio 6,5 milijardi kuna (+16,3% godišnje), dok je stanje jamstava na kraju svibnja iznosilo 57,6 milijardi kuna (+2,3% godišnje).

Izvještaj za srpanj pokazat će nastavak rasta duga s obzirom na izdanje euroobveznice početkom srpnja vrijednosti 750 milijuna eura te izdanje kunske obveznice na domaćem tržištu (1,5 milijardi kuna) i obveznice uz valutnu klauzulu (600 milijuna eura) krajem srpnja. U mjesecima do kraja godine Ministarstvo financija nije najavilo nova izdanja obveznica pa će dinamika rasta vjerojatno biti nešto sporija nego u prvom dijelu godine. Nadalje, očekujemo da će na rast duga središnje države utjecati razmjerno visoko dospijeće trezorskih zapisa. Naime, do kraja godine dospijeva 5,1 milijardi kuna kunskih i 520 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Potencijalne obveze čini i visok iznos jamstava.