U nedostatku aktualnih podataka Ministarstva financija, donosimo pregled javnog duga konsolidirane središnje države (javni dug središnje države i izvanproračunskih fondova) prema podacima Hrvatske narodne banke.

Na kraju studenog 2010. dug središnje države, koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, iznosio je 129,9 milijardi kuna. U odnosu na kraj listopada dug je porastao za gotovo 4 milijarde kuna, što je uglavnom posljedica izdanja državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu 4 milijarde kuna te rasta duga na temelju izdanih trezorskih zapisa za nešto više od milijardu kuna. U odnosu na studeni 2009. dug središnje države je porastao za 20,9 milijardi kuna ili 19,2%, čemu su najviše pridonijela domaća i inozemna izdanja obveznica te obveze po trezorskim zapisima.

Tako je tijekom prošle godine na domaćem tržištu izdano 9 milijardi kuna kunskih obveznica i milijardu eura obveznica uz valutnu klauzulu, dok je na inozemno tržište država izašla samo jednom zaduživši se za 1,25 milijardi dolara. Tako je u odnosu na studeni 2009. dug na temelju izdanih domaćih obveznica porastao za 10,7 milijardi kuna, a na temelju izdanih obveznica na inozemnim tržištima za 4,8 milijardi kuna (+18,7%). Nadalje, dug po osnovi izdanih trezorskih zapisa porastao je za nešto više od 4 milijarde kuna (23,2%).

I dug izvanproračunskih fondova nastavlja rasti, ali s obzirom da čini mali dio ukupnog duga, njegov utjecaj nije velik. Na kraju studenog iznosio je 6,3 milijarde kuna, što je 2,3% više na mjesečnoj razini te 13,9% više nego na kraju studenog 2009. godine.

Gospodarski pad i posljedično smanjenje prihoda proračuna utjecali su na visoke potrebe države za financiranjem. Stoga, dug središnje države u prošloj je godini zabilježio razmjerno snažan rast pa je i udio duga u BDP-u porastao. Očekujemo da će podaci za kraj godine pokazati da je dug opće države (središnja država, izvanproračunski fondovi i lokalna država) dosegnuo oko 42% BDP-a.

Tijekom ove godine javni dug će nastaviti rasti s obzirom da potrebe države, prema Strategiji upravljanja javnim dugom, iznose nešto manje od 29 milijardi kuna. Taj iznos je umanjen za 8 milijardi kuna izdanjem euroobveznice u ožujku, a za financiranje dijela ostatka Ministarstvo financija je najavilo još jedan izlazak na inozemno tržište u prvoj polovici ove godine, a ne isključujemo niti izdanje obveznice na domaćem tržištu u drugoj polovini godine. Potencijalne obveze čini i visok iznos jamstava, a obveze po izdanim trezorskim zapisima refinancirat će se na redovnim aukcijama.