Prema podacima Hrvatske narodne banke u rujnu je, blagim rastom od 247 milijuna kuna, prekinut opadajući trend vrijednosti inozemne pasive poslovnih banaka koji je trajao punih šest mjeseci.
Na međugodišnjoj razini je ipak zadržan trend smanjenja osamnaesti uzastopni mjesec te je u ovogodišnjem rujnu inozemna pasiva bila niža za 3,9 milijarde kuna (minus 6,3 posto) u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Blagi rast je u rujnu zabilježen i kod domaćih izvora. Tako su ukupna likvidna sredstva (devizni depoziti, kunski oročeni i štedni depoziti, novčana masa i obveznice) porasla za samo 0,2 posto, uslijed većeg pada novčane mase (gotovina izvan banaka i depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora) za 1,9 milijardi kuna koji je anulirao značajan dio rasta deviznih depozita od 2,4 milijardi kuna, dok je vrijednost kunske štednje ostala na gotovo istoj razini.

Smanjenje novčane mase nije neuobičajeno u rujnu, no ovogodišnji pad je bio iznadprosječno visok i to uslijed značajnog smanjenja gotovog novca (za milijardu kuna), što bi moglo biti povezano sa odlukom HNB-a (koja je objavljena 25. rujna) o isključenju gotovine iz blagajne iz likvidnih kunskih potraživanja kojima se može održavati kunski dio obvezne pričuve. Slijedeći mjeseci će pokazati da li je došlo i do odljeva štednje iz poslovnih banaka, nakon što je financijska kriza proširena s američkog tržišta na Europu.

Kreditna aktivnost banaka prema privatnom sektoru nastavlja rast, no znatnije usporen obzirom na dinamiku iz prošlih godina. U rujnu su krIznadprosječno smanjenje gotovine u bankamaeditna zaduženja privatnog sektora povećana za 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto, podjednako na osnovi rasta kredita sektoru trgovačkih društava (za 753 milijuna kuna) i stanovništva (za 858 milijuna kuna).

Time se godišnja stopa rasta kredita stanovništvu nastavila smanjivati, spustivši se na razinu od 10,9 posto, najnižu stopu godišnjeg rasta unatrag osam godina, čime se gotovo izjednačila s godišnjim rastom kredita korporativnom sektoru (10,7 posto). Prosječna godišnja stopa rasta u prvih devet mjeseci pokazuje znatnije usporenje rasta kod korporativnog sektora čija je stopa pala sa 22 posto na 8 posto, dok je kod stanovništva pad blaži (sa 21,7 posto na 14,8 posto).

No, kako se radi o značajno različitim bazama, apsolutni iznosi pokazuju nešto sasvim drugo: stanovništvu je u prvih devet mjeseci plasirano 37 posto manje, a korporativnom sektoru 17 posto više kreditnih sredstava u odnosu na isto razdoblje prošle godine.