Hrvatski sabor je u utorak usvojio hitne izmjene Zakona o tržištu kapitala s ciljem usklađivanja s novom direktivom EU-a, čime se dio kompanija oslobađa obveze izvještavanja o održivosti, uključujući i za 2025. godinu, za što je po tom zakonu rok kraj travnja ove godine.

Naime, nakon opsežnih rasprava na razini Europske unije, konačno je 26. veljače ove godine u Službenom listu Europske unije objavljena tzv. Content Direktiva (Direktiva (EU) 2026/470), koja je dio "Omnibus paketa" rasterećenja Europske komisije te kojom su propisane suštinske izmjene zahtjeva za izvještavanje o održivosti na način da se, između ostalog, krug obveznika izvještavanja o održivosti znatno sužava u odnosu na krug obveznika koji je bio utvrđen CSRD Direktivom.

Prema novim pravilima, obveza izvještavanja o održivosti odnosit će se isključivo na poduzetnike koji imaju više od 1.000 zaposlenih i ostvaruju godišnji neto prihod veći od 450 milijuna eura, pa će tako od ranije inicijalno spominjanih oko 500 kompanija, tu obvezu naposljetku u Hrvatskoj imati tek njih 30-ak, dok bi ostali u potpunosti bili oslobođeni obveze i izvještavati eventualno mogli na dobrovoljnoj osnovi. "Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo", istaknuli su ranije iz Ministarstva financija, koje je još sredinom veljače najavilo da će pokrenuti hitne zakonske izmjene kako bi se osigurala pravodobna primjena nove direktive EU-a.

Content direktiva izričito omogućuje državama članicama da već za poslovne godine 2025. i 2026. izuzmu dio poduzetnika koji prema novim kriterijima više neće biti obveznici izvještavanja o održivosti, pa je tako usvojenim izmjenama Zakona o tržištu kapitala od obveze izvještavanja izuzeto 26 izdavatelja koji imaju rok za predaju izvještaja o održivosti do 30. travnja 2026. Tu je još i osam "neizdavatelja", odnosno kompanija koje nisu izlistane na burzi, tako da je riječ o ukupno 34 tvrtke koje su oslobođene obveze, dok za 14 ta obveza ipak ostaje.

Naime, s obzirom na svoje prihode i broj zaposlenih, dio kompanija od poslovne godine 2027. više ne bi imalo obvezu sastavljanja i objavljivanja izvještaja o održivosti, međutim, bez ovih zakonskih izmjena to bi morale učiniti za poslovne godine 2025. i 2026. Tako, radi izbjegavanja administrativnog, financijskog i organizacijskog opterećenja nova direktiva omogućava da se takvi poduzetnici izuzmu izvještavanja za te dvije godine.

Tako su primjerice oslobođena neka osiguravateljska društva, pa Addiko banka i Hrvatska poštanska banka, Croatia Airlines, Zagrebačke pekare Klara, AD Plastik, Kraš, Dalekovod, M San Grupa, Kutjevo, više turističkih kompanija itd.

Preostalih 14 obveznika su Hrvatski Telekom, Atlantic Grupa, Adris Grupa, Medika, Podravka, Ina, Končar, Končar D&ST, Zagrebački holding, Croatia osiguranje, te velike banke - OTP banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Erste & Steiermarkische banka.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je prilikom rasprave o izmjenama Zakona o tržištu kapitala u Hrvatskom saboru izjavio da očekuje da će velik broj kompanija, unatoč tome što više neće imati tu obvezu, ipak i dalje izvještavati o održivosti.

"Održivost je odgovornost svih nas, izmjenama Zakona se ta odgovornost u administriranju izvještavanja prebacuje isključivo na velike sustave kojima to ne predstavlja ogroman trošak. I kod malih postoji njihova osobna odgovornost da promišljaju o održivosti i da se i dalje vode postulatima zelene, održive ekonomije", kazao je.

Kako je naglasio, Vlada je izmjene Zakona predložila po hitnom postupku kako bi se "hrvatskoj gospodarskoj zajednici poslala poruka da se i hrvatski regulatorni okvir može izmijeniti brzo i učinkovito, uklanjajući svaku nepotrebnu prepreku i potičući rast njihove konkurentnosti".

Inače, u Hrvatskoj je oko 50 kompanija imalo obvezu izvještavanja već za poslovnu godinu 2024., čime su bili obveznici u tzv. prvom krugu. Prošlogodišnjom implementacijom u hrvatsko zakonodavstvo tzv. "stop the clock" direktive (Direktiva (EU) 2025/794), koja je također dio Komisijinog "Omnibus" paketa, za dvije godine odgođen je početak izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika, to jest dio velikih te srednje i male poduzetnike. No zadržana je obveza izvještavanja za prvi krug obveznika.

Pritom, rok za predaju i javnu objavu izvještaja prema Zakonu o računovodstvu je 30. lipnja, a također kako bi dio poduzetnika bio oslobođen obveze izvještavanja o održivosti za prošlu godinu, Ministarstvo financija je pokrenulo postupak izmjena i tog zakona, koji je već prošao javno savjetovanje.

"Intencija stručnog nositelja izrade zakona jest da se predmetne izmjene donesu do roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, odnosno do 30. lipnja 2026., kako bi se pravodobno omogućila primjena predviđenog izuzeća i izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje poduzetnika. Istodobno, izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu u hrvatsko zakonodavstvo prenijet će se i sve ostale relevantne izmjene koje proizlaze iz Content direktive", kazali su iz Ministarstva financija na upit Hine.

Nova pravila u Europskom parlamentu izazvala optužbe za pogodovanje korporacijama

Europski parlament je nova, pojednostavljena pravila izvještavanja o održivosti odobrio u prosincu prošle godine no naišla su na kritike zastupnika iz klubova Zelenih, Ljevice i većine socijaldemokrata zbog kako su ocijenili, pogodovanja korporacijama ali i dogovora Europske pučke stranke s desnim klubovima.

U oštrini kritika predvodili su Zeleni.

Ciarán Cuffe, supredsjedatelj Europske zelene stranke, rekao je da Europska pučka stranka s krajnjom desnicom "ukida vitalna pravila koja štite ljude, naše zdravlje i okoliš". Hrvatski zastupnik u redovima Zelenih Gordan Bosanac za je ocijenio da su "usvojena pravila korporativnog izvještavanja rezultat trulog kompromisa Europske pučke stranke s krajnjom desnicom i podilaženju dijelu velikih korporacija".

"EU je u cijelom nizu sektora i danas globalni lider u inovativnosti i fleksibilnosti poslovanja, a to smo postigli uz stalne napretke u pogledu zaštite okoliša, koje smo ovim privremenim dogovorom dramatično unazadili. Posljedice na okoliš i zdravlje ljudi trpit ćemo u godinama pred nama, svi mi, pa tako i djeca onih koji su glasali za ovakvo popuštanje dijelu vlasnika korporacija. Dodatno je zabrinjavajuće da je dobar dio poslovnog sektora bio protiv ove deregulacije jer su uložili novac u procedure izvještavanja i nemaju problema s istim. Sada su ih EPP i Komisija izigrali", ustvrdio je Bosanac.

Izvjestitelj Odbora za pravna pitanja Šveđanin Jorgen Warborn iz Europske pučke stranke je, međutim, odgovario da je „Parlament saslušao primjedbe poslodavaca diljem Europe" te da su on osobno i EPP ispunili obećanje svojim biračima smanjivši troškove za poduzeća.

"Današnjim glasanjem, uvjerljivom većinom, omogućuju se povijesna smanjenja troškova, a europski ciljevi održivosti i dalje su na dobrom putu. To je važan prvi korak u tekućim naporima za pojednostavljenje pravila EU-a", istaknuo je Warborn u prosincu.