Nakon deset godina provedbe može se ocijeniti da je hrvatska mirovinska reforma bila uspješna, a jedini stvarni problem jest preniska stopa izdvajanja za drugi stup koju bi uskoro trebalo povećati sa pet na šest posto, rečeno je u srijedu na skupu o dosadašnjim učincima mirovinske reforme u organizaciji mjesečnika Banka i Instituta za javne financije.

Mirovinska reforma zamišljena je tako da se stopa izdvajanja za drugi stup s početnih pet posto postupno diže naviše. No to dosad nije učinjeno pa postoji opasnost da s tako niskom razinom štednje reforma "zaglavi" na pola puta, a mirovine iz drugog stupa ostanu na niskoj razini. Stoga Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima predlaže povećanje stope izdvajanja za drugi stup sa sadašnjih pet na šest posto bruto plaće. Mirovinska društva predlažu da se stopa poveća za jedan postotni bod svake godine kojoj će prethoditi godina s rastom BDP-a većim od dva posto, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda.

Priznati dodatak
Dosad je iz novog sustava u prijevremenu mirovinu otišlo manje od 1000 ljudi, a njihove su mirovine niže nego da nisu izabrali drugi stup isključivo zato što im nije priznato pravo na dodatak na mirovinu. Udruženje stoga predlaže ispravljanje nepravde prema tim umirovljenicima tako da im se prizna dodatak na mirovinu proporcionalan vremenu provedenom u prvom stupu te omogući izbor bolje mirovine u trenutku umirovljenja.

Nepunih 10 godina reforme ipak je pokazalo izdržljivost drugog stupa, koji je "preživio" i veliku svjetsku krizu na koju se nije računalo kada je reforma počela. Ukupna dobit članova mirovinskih fondova do kraja prvog polugodišta 2011. iznosila je gotovo sedam milijardi kuna, unatoč gubitku u vrijeme krize od 2,9 milijardi kuna, a ukupna zarada dioničara tih fondova bila je 261 milijun kuna.

Istodobno su naknade hrvatskih obveznih mirovinskih fondova među najnižima u svijetu, a profitabilnost mirovinskih društava na razini je drugih financijskih institucija u Hrvatskoj. S time se ne slaže Zoran Anušić iz Svjetske banke, koji je iznio stav da su naknade još uvijek relativno visoke u odnosu na imovinu kojom se upravlja. Anušić također tvrdi da je stopa izdvajanja za drugi stup preniska.

Žele ulagati
Što se tiče naknada, mirovinci predlažu njihovo rezanje po fiksnoj godišnjoj stopi od pet posto ili po načelu diferencirane naknade u kojem se naknada umanjuje za sedam posto godišnje ovisno o uplatama članova i dodanoj vrijednosti na taj iznos.

U vezi budućih ulaganja mirovinska društva žele redefinirati svoju ulogu i spremna su sudjelovati u velikim infrastrukturnim projektima, privatizaciji i korporativnom upravljanju, naravno uz prihvatljivi odnos rizika i dobiti.

„Svjesni smo da kuna uložena u hrvatsko gospodarstvo stvara daleko povoljniji efekt od kune uložene izvan njega jer se time ne samo stvara prinos, već i otvaraju nova radna mjesta i pozitivno utječe na plaće", kazao je Novoselec.