Najveće banke na domaćem tržištu, koje su sve u većinskom stranom vlasništvu, tvrde da njihove matice neće povlačiti kapital iz Hrvatske. Pritom glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević tvrdi da bi, teoretski, domaće banke mogle u razdoblju od godine dana pretrpjeti odljev kapitala u iznosu od 2,5 do 3 milijarde eura. Čak i kad bi se to dogodilo, Hrvatska narodna banka tvrdi da može reagirati i to zaustaviti. "Ako bi došlo do odluka inozemnih vlasnika koje bi dovodile u pitanje stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, HNB bi poduzeo odgovarajuće mjere da se tome suprotstavi", poručuju iz središnje banke. No ne žele otkriti o kakvim bi mjerama bilo riječi.

 Prijetnja iz eurozone
Najveće banke u Hrvatskoj upitali smo postoji li opasnost od gubitka kapitala s obzirom na to da je Međunarodni monetarni fond upozorio da bankarskom sustavu istočne Europe potencijalno prijeti financijski slom jer bi zbog krize u eurozoni matične banke mogle početi povlačiti kapital iz podružnica. Anton Starčević pojašnjava da za povlačenje novca matice imaju dvije mogućnosti. "U hrvatskim bankama prosječna adekvatnost kapitala na kraju drugog tromjesečja iznosila je više od 19%, a minimalna stopa adekvatnosti je 12%, pa postoji teoretska mogućnost za smanjivanje vlasničkoga kapitala hrvatskih banaka u većinskom inozemnom vlasništvu u iznosu do 2 mlrd. eura, i to u relativno kratkom roku", kaže. Napominje i da su dužničkim instrumentima većinski vlasnici na kraju prvog polugodišta plasirali 9,5 mlrd. eura u hrvatske banke. Pod pretpostavkom da njihova ročnost ne odstupa od strukture inozemnog zaduženja hrvatskih banaka, približno 30% tog iznosa dospijeva u roku od 12 mjeseci pa otud njegova računica o tri milijarde eura.

Hypo bez komentara
U Zagrebačkoj banci kažu kako UniCredit neće povlačiti kapital jer su već osigurali sredstva za 2012. godinu. I iz Privredne banke Zagreb poručuju da Intesa Sanpaolo neće povlačiti kapital iz Hrvatske, i to tri godine, jer su osigurali trogodišnji plan poslovanja. Odljev kapitala iz Hrvatske negiraju i u Splitskoj banci, u Erste banci u Hrvatskoj kažu kako ne postoji plan povlačenja kapitala, dok u Hypo banci nisu htjeli komentirati. Inače, Starčević tvrdi da bi banke matice mogle povući kapital jedino ako u hrvatskim podružnicama postoji višak likvidnosti koji se može kreirati naplatom potraživanja od klijenata ili prodajom imovine drugim investitorima. "S obzirom na likvidnost i atraktivnost našeg tržišta za financijske ulagače, u kraćem razdoblju nijedna varijanta nije izgledna bez povratnoga negativnog utjecaja na vrijednost preostaloga vlasničkog i dužničkog ulaganja u podređenu banku", kaže Starčević. Objašnjava da, ako bi matične banke trebale svjež kapital za povećanje adekvatnost kapitala, to moraju napraviti preko nepovezanih osoba jer bi novac iz banaka kćeri bio knjižen kao promjena imovine, a ne kao svjež kapital. Drugi način za povećanje adekvatnosti kapitala matica je smanjenje rizičnih plasmana u cijeloj grupi. "U tome leži najveća opasnost za naše banke jer zbog rasta hrvatskog rizika (CDS) raste i rizičnost imovine banaka plasiran kod hrvatskih klijenata", upozorava Starčević. Budući da je povlačenje kapitala opasno zato što uzrokuje skuplje kreditiranje, poduzetnici u Srbiji već su upozorili da će im to uzrokovati "nestašicu" obrtnoga kapitala.

Sve ovisi o količini
Vladimir Ferdelji, čelnik Elektro-Kontakta i CRO Industrije, pak kaže kako takvi potencijalni problemi u Hrvatskoj ovise o količini povučenoga kapitala. "Povlačenja kapitala su uvijek opasna. No u našim bankama postoji višak kapitala koji nije plasiran. Ako bi se povukao samo taj dio, problema ne bi bilo", tvrdi Ferdelji.