Gotovo potpuni kolaps komercijalnog prijevoza kroz Hormuški tjesnac zadao je udarac i zemljama Europske unije, a najviše su ugrožene Italija i Belgija, pokazala je studija objavljena u četvrtak.

Rizici su najizraženiji u skupini zemalja, prema studiji Supply Chain Intelligence Institute Austria (ASCII), Complexity Science Hub (CSH) u Beču i Tehnološkog sveučilišta u Delftu.

U Europskoj uniji najviše je ugrožena Italija, koja godišnje iz zemalja uz Perzijski zaljev uvozi robu vrijednu oko 9,8 milijardi dolara, pokazalo je istraživanje.

Brojka uključuje i uvoz ukapljenog plina iz Katara u vrijednosti od oko 4,4 milijarde dolara godišnje, te propana u vrijednosti približno 3,2 milijarde dolara.

Belgija pak uvozi katarski LNG u vrijednosti od oko 5,8 milijardi dolara godišnje, uglavnom preko luke Zeebrugge, i jako je izložena gospodarskim rizicima, pokazalo je istraživanje.

Uz trgovinu plinom, Hormuški tjesnac važna je ruta i za svjetsku trgovinu dijamantima, koji putuju na potezu od Ujedinjenih Arapskih Emirata do Antwerpena.

Njemačka godišnje uvozi robu u vrijednosti od približno 5,7 milijardi dolara, a najviše iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i to ponajprije brodova, jahti i industrijske opreme, u vrijednosti od 4,2 milijarde dolara.

Vrijednost uvoza iz Katara, uglavnom propana i specijalnih plinova, iznosi oko 600 milijuna dolara.

Širo područje Europe pokazuje pak najveći rizik za Ujedinjeno Kraljevstvo koje iz bliskoistočne regije godišnje uvozi robu vrijednu oko 12,9 milijardi dolara, a približno 5,9 milijardi dolara otpada na plinske proizvode iz Katara.

Ekonomski učinci uvelike će ovisiti o trajanju iranske blokade, naglašava autor istraživanja Stefan Thurner, dodajući da bi se, potraje li dulje od četiri tjedna, poremećaji mogli proširiti kroz globalne lance opskrbe.

Iran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon američko-izraelskog napada, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom, europskim zemljama i njihovim saveznicima.