U nekim regijama središnje i istočne Europe ljudi su bogatiji nego njihovi zapadni susjedi, pokazalo je najnovije istraživanje GfK u 40 europskih zemalja. No u tom društvu nije Hrvatska, koja je kupovnom moći od 4565 eura po stanovniku s prošlogodišnjeg 27. pala na 29. mjesto.

Irci rastu i rastu
Mađarski Balaton ima znatno višu kupovnu moć nego okolica Marseillea, dok se nacionalni centri poput Vilinusa i Rige mogu pohvaliti dubljim novčanicima nego neke talijanske regije. Europski prosjek je 1998 eura po stanovniku, a na vrhu ljestvice i dalje nema promjena.

Uvjerljivo su najbogatije države, koje GfK u izvješću naziva oazama obilja, Švicarska i Lihtenštajn s kupovnom moći od čak 27.521 euro po stanovniku, drugoplasirani Luksemburg, a trećeplasirana Norveška sa 27.395, odnosno 25.993 eura po stanovniku. Sa 18.055 eura na raspolaganju Nijemci zadržavaju 10. poziciju na ljestvici, iza Austrije i Francuske, dok se Irska sa 6. mjesta u 2006. u ovoj godini sa 22.207 eura popela na četvrto mjesto, s kojeg je potisnula Dansku. Irska i dalje bilježi najjači rast u zapadnoj Europi.

U starom društvu
Od naših susjeda Italija je na 14. mjestu sa 16.617 eura po stanovniku, Slovenija 20. sa 8851 eurom po stanovniku, Mađarska 24. sa 5462 eura po stanovniku, a Srbija tek jedno mjesto iza Hrvatske, sa 3227 eura, što za nju znači napredak za dva mjesta u odnosu na lanjsku godinu.

Crna Gora je na 34. mjestu sa 2338 eura po stanovniku, a iza Makedonije, na 36. mjestu je BiH sa 2033 eura. Letonija se najviše popela na ljestvici, za čak četiri mjesta (na 25.). Najsiromašnija među 40 zemalja s popisa i dalje je Moldavija sa 685 eura po stanovniku, a ispod 1800 eura po stanovniku su i Bjelorusija, Albanija i Ukrajina.