Isplata dioničara Ine, koja će uslijediti ovaj tjedan, ponovno će, prema mišljenju analitičara Raiffeisen banke, intenzivirati potražnju za domaćom valutom te samim time ponovno dovesti do jačanja domaće valute. Tome bi, dodaju, uvelike mogao pridonijeti i prošlotjedni početak razdoblja održavanja obvezne pričuve. Ponudu strane valute na domaćem tržištu povećat će i odluka Savjeta HNB-a o ukidanju granične obvezne pričuve te utjecati na aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Na dulji rok, analitičari RBA očekuju da će prevladati deprecijacijski pritisci na kunu te će do kraja godine tečaj ponovno kretati iznad 7,20 kuna za euro.

Na svjetskoj razini dominantan utjecaj na tržišta i dalje će imati kriza u financijskom sustavu te njen utjecaj na globalno gospodarstvo. Također, ne smije se isključiti ni mogućnost novih smanjenja referentnih kamatnih stopa u najrazvijenijim državama. Od važnijih objava tijekom ovoga tjedna ističe se objava potrošačkih i proizvođačkih cijena u zemljama eurozone te SAD-a, koje bi trebale potvrditi globalno slabljenje inflatornih pritiska. Također, pokazatelji aktivnosti u prerađivačkom sektoru SAD-a i eurozone vjerojatno će opravdati zabrinutost investitora glede stanja u gospodarstvu.

Sve jasnije naznake usporavanja gospodarske aktivnosti te inflatornih pritiska mogle bi dovesti i do smanjenja kamatnih stopa u zemljama Srednje i istočne Europe. Na domaćem bi tržištu najave izmjena u monetarnoj politici, koje bi trebale povoljno utjecati na razinu likvidnosti domaćeg financijskog sustava te omogućiti korištenje državnih obveznica kao kolaterala na obratnim repo aukcijama, mogle dodatno povećati interes investitora za državnim dugom u narednom razdoblju. "Ukoliko se nastavi razdoblje izraženijeg pada na dioničkim tržištima, institucionalni investitori bi i dalje mogli držati promet na nešto višim razinama", zaključuju analitičari RBA.