Pomalo iznenađujuće, ali islamsko bankarstvo doživjelo je najveći uspon upravo u vrijeme globalne financijske krize. Termin islamsko bankarstvo označava sustav financija koji se temelji na načelima šerijatskog zakona, a koji propagira moralne i etičke vrijednosti u poslovanju. Šerijatsko pravo, primijenjeno na bankarstvo, zabranjuje plaćanje kamata na štednju ili naplaćivanje kamata na kredite, stoje najvažnija razlika između islamskog bankarstva i zapadnjačkog modela. Osim toga, zabranjene su financijske špekulacije, koje su i uzrokovale financijsku krizu u svijetu. Takav tip bankarstva korijene vuče iz početka islama, a njegova načela razradu dobivaju u islamskoj ekonomskoj misli.

Prema navodima Fikreta Hadžića, profesora na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, u pojašnjenju striktne zabrane kamate teoretičari islamske ekonomije tvrde da razloge za to možemo naći u moralnoj, socijalnoj i ekonomskoj sferi tog pitanja. Posuđivanje novca uz kamatu podrazumijeva da ljudi koji imaju kapital zarađuju vrijednost a da nešto ne daju u zamjenu za prihod (kamatu) koji primaju. To znači da je taj dodatni prihod njihov ekstraprofit zarađen ne radom, nego dobiven bez uloženog truda. U islamskom bankarstvu rizik se pokušava podijeliti između banke i korisnika kapitala. Banka će biti neposredno zainteresirana za uspješnost klijenta i aktivno sudjelovati u upravljanju budućom tvrtkom. Takvim plasmanom novca banka može ostvariti i veću dobit u poslu od prihoda po osnovi kamate, ali izložena je i većem riziku.

Riječ partnerstvo ili mušareka i mudareba, kako za štednju tako i za kreditiranje, uvijek se provlači kada se govori o islamskom bankarstvu. No, to nikako ne znači da islamske bankare ne zanima profit. Upravo suprotno. Kako to konkretno izgleda? U slučaju štednje, štediša polaže novac na bančin račun i s njom ugovara određeni postotak u dobiti. Dogovoreni postotak ne može se promijeniti prije roka dospijeća depozita. Ako banka zabilježi gubitak, zabilježit će ga i štediša. U slučaju da poduzetnik traži kredit za pokretanje posla (mudareba), banka će mu odobriti pozajmicu te ugovoriti postotak u dobiti. Ako poduzetnik ne uspije ostvariti dobit unatoč primjerenom trudu, neće je ostvariti ni banka, ali poduzetnik neće snositi gubitak jer nije ni uložio novac. Ako poduzetnik i banka zajednički ulažu novac u neki projekt (mušareka), snose i zajednički gubitak razmjerno svom udjelu. Međutim, u slučaju ostvarenja dobiti, njihov postotak sudjelovanja u dobiti može biti različit od uložena udjela.

Postoje krediti koji banci daju pravo upravljanja kompanijom i krediti bez takvog prava. Iako je ulaganje banaka u poduzetničke projekte vrlo rizično, smatra se da nije rizičnije od zapadnjačkog ulaganja u dionice. Osim toga, u slučaju uspjeha, islamska banka može mnogo više zaraditi. Isto tako, ako klijent želi kupiti stan, položit će dio novca u banku, a banka će mu odobriti preostali iznos, čime postaje vlasnica dijela stana. Klijent nakon useljenja plaća banci najamninu određen niz godina i tako smanjuje njezin udjel u stanu (umanjujuća mušareka) dok ne otkupi od banke cijeli stan. No, valja naglasiti da se smanjenjem bančina udjela u stanu smanjuje i iznos najamnine. Drugi način poslovanja islamskih banaka jest preprodaja robe (murabeha). Ako klijent islamske banke želi kupiti, primjerice, automobil, banka će prvo kupiti automobil od prodavača, preprodati ga klijentu po nešto većoj cijeni, a on će joj vraćati posuđeni iznos u jednakim ratama.

Prva moderna islamska banka osnovana je 1963. u Egiptu, a u svijetu danas djeluje 325 islamskih banaka. Iako se većina njih nalazi u islamskim zemljama, sve ih je više na Zapadu. Tako u Australiji postoje dvije, na Bahamima šest, u SAD-u čak 38, u Danskoj, Francuskoj i Irskoj po jedna, u Njemačkoj i Švicarskoj djeluje po pet islamskih banaka, u Velikoj Britaniji 23, a u Luksemburgu četiri banke. Drukčija načela na kojima počiva islamsko bankarstvo pokazala su da je takav tip banaka izrazito otporan na financijsku krizu. Naime, nijedna islamska banka nije zabilježila gubitke tijekom krize. Nama najbliža islamska banka je Bosna Bank International (BBI) iz Sarajeva. Iako je jedina takva banka na području jugoistočne Europe, u BBI-ju kažu da su vrlo zadovoljni interesom klijenata, i to različitih nacionalnosti. Čak u vrijeme kada se globalna ekonomska kriza prelila u BiH i regiju, BBI se etablirao i održao kao ozbiljna financijska institucija koja posluje pozitivno i stalno je u uzlaznoj putanji.

Iz mjeseca u mjesec BBI bilježi napredak u gotovo svim segmentima poslovanja. Tako je ukupna aktiva potkraj kolovoza na godišnjoj razini veća za 15,51 posto. Povećao se i broj depozita klijenata fizičkih osoba, i to za 19,25 posto, kao i pravnih osoba za 17,35 posto, a ukupna financiranja klijenata veća su za 13 posto. Naposljetku, ostvaren poslovni rezultat sa 31. kolovoza veći je 106,53 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kazao je za Business.hr direktor BBI-ja Amer Bukvić. Dodaje kako je BBI u posljednjih pet godina utrostručio broj klijenata, kako fizičkih tako i pravnih osoba. Sama činjenica da se BBI održao i u krizi i da posluje pozitivno, pa i unatoč tome što u BiH ne postoji zakonski okvir za njegovo poslovanje, što je gurnut u neravnopravnu tržišnu utakmicu s konvencionalnim bankama koje imaju svoju regulativu, govori nam da je islamsko bankarstvo itekako primjenjivo i održivo u različitim situacijama. I to nije slučaj samo s BBI-jem.

Poznato je da je svaka banka koje posluje po islamskim načelima pozitivno poslovala tijekom globalne ekonomske krize. Baš u tom razdoblju islamsko je bankarstvo doživjelo najveći uspon, ističe Bukvić. Ako se načela islamskog bankarstva doslovno poštuju, kriza poput ove, koja je pogodila banke u Europi i Americi, nije moguća jer su njezini uzroci, kamata i špekulacije, u islamskom bankarstvu u korijenu sasječeni. Prednosti su islamskog bankarstva u njegovu načinu poslovanja, u tome stoje ono društveno odgovorno, investicijski orijentirano, vezano uz uspjeh klijenata i ima obvezu da - u granicama mogućnosti - pomogne klijentu kada on, ne svojom voljom, zapadne u nevolju, navodi Bukvić.

Prema mišljenju Drage Jakovčevića, profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, postoje dva razloga zašto su islamske banke otpornije na krizu. U takvim bankama nema gramzivih bankara, a te banke nemaju ni široku depozitnu bazu pa ne mogu biti previše ugrožene u slučaju masovnog povlačenja depozita. Štednja je za svaku banku ključna, pojašnjava Jakovčević.

BBI je s osnivačima i dioničarima, Islamskom bankom za razvoj, Abu Dhabi Islamic Bank i Dubai Islamic Bank, razmatrao mogućnost proširenja na regiju, ali dolaskom globalne financijske krize ta je akcija odgođena, kaže Bukvić. BBI ima namjeru proširiti poslovanje na jugoistočnu Europu, ne samo zbog činjenice da u njoj živi izvjestan broj muslimanske populacije koja želi proizvode i usluge islamskog bankarstva nego i zbog popularnosti koju je ta vrsta financijskog poslovanja stekla u zadnje vrijeme u cijelom svijetu. No, o tome ćemo vjerovatno moći više i detaljnije govoriti kada budemo imali sigurne pokazatelje da je kriza završila. Također, kad se budemo upustili u proširenje tržišta, svakako ćemo prethodno istražiti realne potrebe i aktivirati PR kampanju u smislu obrazovanja javnosti u regiji o islamskom bankarstvu, tvrdi Bukvić.

U Hrvatskoj se ne može poslovati
Osnivanje islamske banke u Hrvatskoj trenutačno nije moguće jer hrvatski zakoni ne dopuštaju takvo bankarsko poslovanje. Važeći propisi u Republici Hrvatskoj ne omogućuju otvaranje banke koja bi poslovala po načelima islamskog bankarstva. Naime, bit je takvog bankarstva da se ne plaćaju kamate na depozite i ne naplaćuju kamate na kredite, a hrvatski propisi za kreditne institucije temelje se na bankarskom depozitu i kreditu prema Zakonu o obveznim odnosima, koji u definiciji sadrže kamatu. Dakle, institucija koja ne naplaćuje ili isplaćuje kamatu ne može ispunjavati odredbe Zakona o kreditnim institucijama i pratećim podzakonskim propisima, tvrde u Hrvatskoj narodnoj banci. Sukladno tome, nijedna islamska banka od HNB-a nije tražila dozvolu za rad.