Gospodarski rast u eurozoni u zadnja tri mjeseca manji je u odnosu na prvu polovicu 2013. godine, ali je i dalje pozitivan. Izlazak iz recesije potvrdile su Irska i Španjolska.

Da se europsko gospodarstvo polako, ali sigurno vraća na noge pokazuje činjenica da će dvije od pet članica eurozone, koje su zbog ekonomske krize zatražile financijsku pomoć izvana, uskoro izaći iz programa pomoći. Očekuje se da 15. prosinca Irska bude prva, a Španjolska u siječnju iduće godine druga zemalja koja će bez dodatnih preventivnih sredstava izaći iz programa finacijske pomoći. Ove odluke vlada u Dublinu i Madridu podržane su od strane ministra gospodarstva i financija svih članica eurozone.

"Želio bih čestitati tim dvjema zemljama na ovom važnom trenutku za eurozonu. Obje države su pokazale snažnu predanost u implementaciji svojih programa pomoći. To je donijelo rezultate što pokazuju posljednji podaci s financijskih tržišta. Irci i Španjolci su prošli kroz teško razdoblje, ali ja sam uvjeren da će se njihovi napori isplatiti u godinama koje slijede. Obje ove ekonomije nalaze se na putu oporavka", izjavio je predsjednik euroskupine i nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem nakon sastanka ministara eurozone u Bruxellesu.

Da je primjena programa pomoći za Irsku, koja je 2010. godine od EU-a i MMF-a dobila 67,5 milijardi eura, bila uspješna pokazuje poboljšanje ekonomske situacije koje je zemlju vratilo na put održivog gospodarskog rasta i porasta broja zaposlenih. U Španjolskoj, koja je za sređivanje svog bankarskog sektora iskoristila 41,3 milijarde pomoći europskih i međunarodnih partnera, došlo je do jačanja likvidnosti banaka, ali i pojačanog nadzora nad njima. U eurozoni ipak upozoravaju kako je za sve važno da se i pored prvih signala gospodarskog oporavaka i izlazaka iz recesije ostane na putu reformi te da se osigura da se greške iz prošlosti ne ponove u budućnosti.

Grčka i dalje u problemima

Pored Irske i Španjolske, i Cipar je dobio pohvale u Bruxellesu. Zaključak je da program pomoći za Cipar dobro funkcionira, da zemlja ispunjava zadane ciljeve na vrijeme i utvrđen je pravi napredak na području rekapitalizacije i rekonstrukcije financijskog sektora. S druge strane, Grčka i dalje nastavlja zadavati glavobolje svojim europskim partnerima. Iako je grčki ministar financija Yannis Stournaras na sastanku s kolegama iz eurozone naglašavao da "nitko ne može poreći napredak koji je Grčka postigla", Atena je upozorena da radi na zatvaranju fiskalnog raskoraka u 2014. i 2015. godini, na nastavku strukturnih reformi i unapređenju rukovođenja procesom privatizacije u zemlji.

"Potreban nam je napredak na ovim područjima kako bismo mogli napraviti pravi pregled situacije. Svjesni smo napora koje Grčka poduzima, ali posao još nije napravljen do kraja. Da bi zemlja povratila održiv gospodarski rast i otvorila nova radna mjesta mora nastaviti primjenjivati program", poručio je Dijsselbloem.

Grčka je od 2010. godine do danas, u cilju spašavanja zemlje od bankrota, dobila 240 milijardi eura međunarodnih kredita.

Skromni gospodarski oporavak EU-a

Na sastanku ministara gospodarstva i financija 17 članica eurozone europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn iznio je i posljednje podatke o stanju gospodarstva u EU-u koji pokazuju nastavak skromnog gospodarskog oporavka u Europi.

"U trećem kvartalu ove godine bruto društveni proizvod u eurozoni povećao se za 0,1 posto, odnosno 0,2 posto na razini EU-a. U prethodnom tromjesečju povećanje je iznosilo 0,3 posto, u oba slučaja. Ako to usporedimo s jesenskom prognozom Europske komisije, gospodarski rast je niži od predviđenoga", izjavio je Rehn.

Više od očekivanog, u zadnja tri mjeseca rasla su gospodarstva Letonije i Bugarske. Španjolska i Estonija nastavile su rast iz prethodnog kvartala, a i Portugal je ostao "u plusu" što je potvrdilo izlazak i ove zemlje iz recesije.