IPO T-HT-a u rujnu smanjio bankovne depozite za 8,75 milijardi kuna. Tijekom rujna zabilježeno je vidljivije smanjenje depozita, što je donekle bilo i očekivano imajući u vidu značajne aktivnosti na domaćem tržištu kapitala odnosno ponajviše inicijalne javna ponuda dionica T-HT-a tijekom promatranog mjeseca. Tako su na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja ukupni depoziti, koji uključuju kunske i devizne štedne i oročene depozite te depozitni novac, iznosili 181,5 milijardi kuna.

U usporedbi s krajem kolovoza zabilježeno je smanjenje od 8,75 milijardi kuna. Međutim, na godišnjoj razini nastavljen je trend dvoznamenkastog rasta te je u rujnu stopa godišnjeg rasta iznosila 12,7% dok je u apsolutnim iznosima povećanje iznosilo 20,5 milijardi kuna. Štedni i oročeni kunski i devizni depoziti kod banaka krajem rujna iznosili su 147,21 milijardu kuna odnosno 5,81 milijardu manje nego krajem prethodnog mjeseca. Na mjesečnoj razini zabilježeno je smanjenje i kunskih te deviznih depozita. U usporedbi s krajem rujna 2006. rast je iznosio 15,88 milijardi kuna odnosno 12,1%.

Kunski štedni i oročeni depoziti na kraju promatranog mjeseca iznosili su 47,52 milijarde kuna odnosno 3,78 milijardi kuna manje nego na kraju mjeseca prije. Istovremeno, godišnji rast kunskih depozita iznosio je 1,36 milijardi kuna odnosno svega 3%, što predstavlja najnižu stopu godišnjeg rasta još od prve polovice 2000. godine.

Promatrajući po domaćim sektorima, kod stanovništva i poduzeća zabilježeno je smanjenje kunskih depozita tijekom rujna od 1,31 milijardu odnosno od 2,13 milijardu kuna. Također, kod stanovništva i na godišnjoj razini zabilježeno je smanjenje štednje u kunama od 3,71 milijardu kuna. Devizni depoziti na kraju trećeg tromjesečja iznosili su 99,69 milijardi kuna, što je za 2,03 milijarde kuna manje nego na kraju kolovoza. Međutim, na godišnjoj razini zadržana je relativno snažna dinamika rasta promatranih depozita od 17%.

Nakon značajnog smanjenja depozita u rujnu, očekujemo da tijekom narednih mjeseci zabilježimo rast depozita (osobito kunskih) čemu bi trebalo pridonijeti i nastojanje banaka da svoje plasmane financiraju iz domaćih izvora.