Najsvježiji primjer javne ponude dionica, onaj Veterine i njezin izlazak na burzu, izazvao je pravu navalu ulagača koji su htjeli jeftino kupiti dionicu i što je skuplje prodati na tržištu kapitala. Samo je prvi dan trgovanja pokazao kolika je euforija ulagača s obzirom da je u samo sat vremena trgovanja ova dionica ostvarila promet od 10 milijuna kuna. Iako jmanji broj ljudi nije znao čime se bavi ova, sada već bivša, Plivina tvrtka kćer svi su bili sigurni u samo jednu stvar - da se isplati kupovati, pa onda prodati ovu dionicu.
Prednosti javne ponude
Već prvi IPO u Hrvatskoj, onaj hrvatske naftne kompanije INA-e pokazao je kroz medijsku pomoć koliko se isplati na javnoj ponudi jeftino kupiti dionicu, pa je onda prodati po većoj cijeni. IPO preostalih dionica T-HT u vlasništvu države pokazao se, osim kao uspješan model privatizacije i pokretanja tržišta kapitala i kao vrlo uspješan predizborni potez. Iako je država mogla prodati institucionalnim igračima te dionice za puno veću cijenu, što su oni naposljetku i ponudili, aktualna je Vlada ponudila većinu preostalih dionica hrvatskim građanima po jeftinijoj cijeni. Skoro 400 tisuća građana bilo je spremno čekati satima u redovima pred bankama kako bi podigli kredit za kupovinu paketa dionica. Izlazak dionica T-HT-a građani su očekivali kao jedan od velikih povijesnih događaja. Odjednom su IPO-a svi počeli zazivati kao najbolji i najpravedniji način privatizacije. Vlada se nakon toga opredijelila iskoristiti pozitivna iskustva sa IPO-ima u okviru preustroja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Umjesto pojedinačnih prodaja državnih udjela vlada namjerava unijeti dionice vrijednih tvrtki u novi zatvoreni investicijski fond javnom ponudom. Drugim riječima dionice tako kreiranog fonda Vlada namjerava ponuditi građanima kroz IPO. Problem je samo što je ovaj proces zakasnio više od deset godina.
Efikasni način prikupljanja kapitala
I predsjednika Vlade Ivu Sanadera zahvatila je euforija T-HT-a pa je odmah najavio nove IPO-e kompanija u kojima država ima udjele. Tako je najavio IPO Croatia osiguranja. Iako nije sigurno kada će se točno dogoditi IPO-i državnih poduzeća, sigurno je da više neće biti dijeljenja jeftinih dionica građanima, već će veću ulogu imati institucionalni igrači, budući da su spremni platiti veći iznos, a i sljedeće godine neće biti predizbornih kampanja. Činjenica je da je IPO promijenio i način razmišljanja vlasnika privatnih kompanija. Sve više odbacuju uzimanje skupih kredita za širenje svojih poslovanja te se sve više odlučuju na javnu ponudu dionica koja se pokazala kao najjeftiniji i najefikasniji način prikupljanja svježeg novca. Prvi je to učinio Goranko Fižulić, koji je zbog financiranja širenja svojih poslovnica u regiji oko milijun dionica Magme ponudio kroz IPO. Tada je zabilježen veliki interes građana za te dionice, a u njih je odlučio uložiti i moćni američki fond Templeton. I dok je tada bio tek rijetka pojava privatnika koji na ovaj način prikupljaju novac, danas je slika drukčija. Nakon njega su to odlučili napraviti i Ingra, a Atlantic grupa je počela s javnom ponudom. Izlistavanje na burzu najavljen je za 19. studenoga. I dok je država bila darežljiva prema hrvatskim građanima u vezi HT-a, ove tvrtke ipak razmišljaju prije svega poslovno pa građanima nude najviše četvrtinu dionica, dok je ostatak rezerviran za institucionalne igrače koji su dionice ipak spremni skuplje platiti.
Motor globalnog rasta
Na rastućim tržištima primjetno je povećanje IPO-a što pomaže razvoju tržišta kapitala u nastajanju. Prema konzultantskoj kući Ernst & Young, pola od 57 milijardi dolara, koliko je rasla vrijednost IPO-a u svijetu, otpada na kompanije iz Brazila, Rusije, Indije i Kine koje su zajedno izvele 118 IPO-a u zadnjem kvartalu ove godine. Sedam od deset IPO-a u trećem kvartalu dogodio se na brzorastućim tržištima. Prema nekim analitičarima, to je dokaz da su te zemlje motori globalnog gospodarskog rasta.