Otkako je agencija IDC Adriatics prije pet godina iznijela procjenu da će 2010. godine svi oblici trgovanja internetom u Hrvatskoj dosegnuti volumen od 1,63 milijarde dolara, odnosno oko 8,5 milijardi kuna, slična istraživanja i procjene više se nisu radile. Dinamika rasta online poslovanja na hrvatskom tržištu išla je u prilog takvoj procjeni.

E-trgovina se pokazala kao tržišni segment s vrlo stabilnim i snažnim rastom. Primjerice, u 2002. godini iznosila je svega 49 milijuna dolara, godinu poslije se utrostručila na 141 milijun dolara pa udvostručila na 263 milijuna dolara, a u 2005. skočila je za 66 posto, na 437 milijuna dolara. Iako je rast od 30 posto u 2006. bio najmanji do tada, u agenciji IDC Adriatics pojasnili su da su visoki postoci rasta prethodnih godina rezultat vrlo niske baze, odnosno male nominalne vrijednosti e-trgovanja. Dodatno je taj trend lani potvrdio Eurostat, objavivši da su kompanije u Hrvatskoj 2008. približno 14 posto prihoda ostvarile od trgovanja internetom. Taj je postotak čak viši od prosjeka Europske unije koji je 12 posto. Međutim, ključan generator rasta online trgovine u Hrvatskoj nije maloprodaja, nego poslovanje između tvrtki.

Prema istraživanju agencije AC Nielsen, provedenom u prvom tromjesečju prošle godine, čak 40 posto domaćih surfera nije nikada kupovalo online, a još veći postotak, njih 41 posto, to nije planirao raditi ni u idućem razdoblju. Direktorica hrvatskog ureda AC Nielsena Lidija Tišljar kaže da je slabo korištenje interneta za kupnju više odraz nerazvijenih navika nego krize u kojoj se nalazi maloprodaja. "U prodaji robe široke potrošnje vidimo da unatrag tri godine od ovog istraživanja nema nikakvog pomaka u frekvenciji korištenja online kupnje. Tek četiri posto hrvatskih kupaca koji kupuju u modernim formatima kao što su hiper- i supermarketi tek povremeno koristi internetsku trgovinu, a jedan posto je na taj način kupovalo kućanske potrepštine u posljednja četiri tjedna", pojašnjava Tišljar. Unatoč tome potražnja za izradom internetskih trgovina nezaustavljivo raste. Prema izvorima iz branše ove je godine čak dvostruko veća nego lani, a posebno je veliko zanimanje za portalima za grupnu kupnju kojih je sada već više od dvadeset na hrvatskom tržištu i čiji je promet za novogodišnje blagdane rastao do 55 posto.

Iako se konkretne statistike o internetskoj trgovini ne vode, banke redovito Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) već godinama šalju podatke o broju klijenata i vrijednosti transakcija koji se koriste elektroničkim načinom plaćanja, između ostaloga i internetskim bankarstvom. Tako je u prošloj godini 67.500 građana više imalo mogućnost koristiti se internetskim bankarstvom. Naime, njih 733.000 se krajem 2010. moglo koristiti internetom kao platnim servisom, dok je godinu prije bilo njih 665.000. No ipak je izvjestan trend povećanja broja građana koji se koriste tom vrstom usluge. Prema statistikama HNB-a, vrijednost internetskih transakcija, koju su ostvarili građani, u prošloj se godini također povećala. Tako je ukupna vrijednost transakcija prošle godine iznosila 22,9 milijardi kuna, što je 2,7 milijardi kuna više nego godinu prije. Primjetan je i veći broj tvrtki koje se koriste uslugom internetskog bankarstva. Tako se 177.300 poslovnih subjekata koristilo internetom kao platnim servisom, što je povećanje od 15.200. Tvrtke plaćaju i veće račune građana, pa je tako vrijednost transakcija tvrtki u prošloj godini iznosila ukupno 632,7 milijardi kuna.