Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je tijekom kolovoza inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi pad (za 183,8 milijuna eura ili 0,4%) te je iznosio 43,7 milijardi eura. U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 594,3 milijuna eura ili 1,4%, što je posljedica prvenstveno rasta duga javnog sektora.

Naime, u odnosu na kraj 2009. godine najveći rast vanjskog duga zabilježen je u sektoru države (+15,8%) koji je na kraju kolovoza iznosio gotovo 6 milijardi eura. Rastu duga države pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu 1,25 milijardi dolara u srpnju. Značajan je rast zaduženosti zabilježen kod ostalih sektora, koje čine trgovačka društva, nebankarske institucije i HBOR, i izuzetno je velik s obzirom da ovaj sektor čini gotovo polovicu ukupnog inozemnog duga. Međutim, unutar ovog sektora treba razlikovati kretanje duga javnih od duga privatnih poduzeća.

Naime, dug ostalih sektora koji je na kraju kolovoza dosegnuo 21,8 milijardi eura, porastao je 2,0% u ovoj godini primarno zahvaljujući inozemnom zaduživanju poduzeća u većinskom vlasništvu države, dok zaduživanje privatnih poduzeća praktički stagnira uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog oporavka, a manjim dijelom zbog i dalje razmjerno otežanog financiranja na inozemnom tržištu. Štoviše, u kolovozu je dug trgovačkih društava u većinskom privatnom vlasništvu zabilježio blagi pad u odnosu na srpanj. Banke su u kolovozu prema očekivanjima smanjile svoje inozemne obveze koje iznose 9,9 milijardi kuna, što je 7,1% manje u odnosu na kraj 2009. godine. Tako udio vanjskog duga poslovnih banaka u ukupnom vanjskom dugu i dalje nastavlja padati te iznosi 22,1%, što je najmanji udio od rujna 2008. godine.

Do kraja godine očekujemo da će inozemni dug i dalje nastaviti rasti, ali bi stope rasta trebale ostati razmjerno niske s obzirom da je država svoje obveze odlučila financirati na domaćem tržištu zbog visoke likvidnosti, dok je zaduživanje privatnih trgovačkih društava pod negativnim utjecajem slabe gospodarske aktivnosti. S druge strane, izgledan je nastavak rasta zaduživanja poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na oko 99% (bez kružnih izravnih ulaganja).