Prema posljednjim preliminarnim podacima HNB-a inozemna izravna ulaganja (FDI) u Hrvatsku tijekom prvog tromjesečja iznosila su 399 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje lani izravna ulaganja manja su za 289 milijuna eura, što predstavlja godišnji pad od 42%. Obzirom na trenutne globalne uvjete te averziju ulagatelja prema rizičnijim tržištima zamjetno smanjenje inozemnih izravnih ulaganja bilo je i očekivano.

Promatrajući strukturu prispjelih inozemnih izravnih ulaganja, 155 milijuna eura odnosilo se na vlasnička ulaganja. Za razliku od prethodnih godina zabilježeno je povlačenje zadržane dobiti ukupnog iznosa 130 milijuna eura. Dominantan dio FDI-a opet je bio usmjeren u financijsko posredovanje (395 milijuna eura). Najveći iznos ukupnih izravnih ulaganja došao je iz Austrije (325 milijuna eura), što i ne čudi s obzirom da je iz navedene zemlje od 1993. zabilježen priljev od skoro 6,1 milijardi eura ili gotovo trećina FDI-a.

Unatoč očekivanom smanjenju deficita tekućih transakcija, gotovo je sasvim izgledno da navedeni manjak u platnoj bilanci neće biti pokriven s inozemnim izravnim investicijama koji su inače najpovoljniji način njegovog financiranja. Naime, tijekom ove godine očekujemo znatno manji priljev inozemnih izravnih ulaganja u usporedbi s prošlom godinom, a mogao bi iznositi oko 1,2 milijardi eura. U uvjetima smanjenje investicijske aktivnosti te nepovoljnih trendova u realnom sektoru očekujemo da se i tijekom narednih tromjesečja zadrži trend smanjenja FDI-a te nepovoljan utjecaj povlačenja zadržane dobiti iz tvrtki u Hrvatskoj.

U narednim godinama, s oporavkom gospodarstva eurozone, moguće je očekivati nastavak interesa stranih ulagača za investiranjem u Hrvatsku, koji će ipak primarno ovisiti o brzini provođenja strukturnih reformi te tijeku pregovora s EU.

Od početka priljeva inozemnih izravnih ulaganja u RH, odnosno od 1993. pa do kraja prvog ovogodišnjeg tromjesečja kumulativni priljev ulaganja iznosio je 21,4 milijardu eura. U promatranom razdoblju najznačajniji dio investicija ostvaren je u segmentu financijskog posredovanja odnosno većinom bankarskom sektoru od 8,1 milijardi eura. Zatim slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda odnosno prvenstveno farmaceutski sektor s oko 1,6 milijarde eura (u prvom tromjesečju isti je zabilježio povlačenje dobiti). Osim Austrije po zemljama najznačajniji iznos investicija pristigao je iz Nizozemske (3,3 milijarde eura) te Njemačke (2,7 milijardi eura).