Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u petak da će inflacija u ovoj i idućoj godini ostati povišena, iako na nižoj razini no dosad, dok će razinu od dva posto koju "cilja" Europska središnja banka (ESB) dosegnuti 2025. godine te je najavio da će HNB povisiti procjenu rasta BDP-a u ovoj godini.

"Naše prognoze govore da će inflacija doći na ciljanu razinu od dva posto u roku od dvije godine, 2025. godine. Znači, kroz ovu i iduću godinu će ostati na povišenoj razini, ali nižoj no što je bila do sada", izjavio je Vujčić na marginama danas otvorene 29. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije, koju organizira HNB.

Kako je napomenuo, stope inflacije padaju, a sva očekivanja i prognoze ESB-a i tržišta su da će se taj pad nastaviti. No, postoje i značajni rizici za takve prognoze, prvenstveno vezane uz snažan pritisak od rasta cijena hrane i usluga.

Iako ESB prognozira i da će cijene hrane ove godine padati, taj pad je sporiji od očekivanog, a iako su cijene poljoprivrednih sirovina pale, to se nije u potpunosti prenijelo na cijene u maloprodaji. "Očekujemo da će se to tek dogoditi", rekao je Vujčić.

Na rast inflacije utječe i strana potražnja, a zemlje poput Hrvatske s relativno velikim udjelom turizma u BDP-u imaju i većih rast cijena usluga, poglavito restoranskih i hotelskih.

Banke s najvišim razinama profitabilnosti u dugo vremena

Vujčić je na prezentaciji u uvodnom dijelu konferencije istaknuo da su banke u eurozoni dosegnule najviše razine profitabilnosti u dugo vremena, a da će se taj trend i nastaviti. S obzirom da poslovne banke deponiraju viškove svoje likvidnosti kod središnjih banaka, na što im one plaćaju kamate, Vujčić je rekao da će to negativno utjecati na financijske rezultate središnjih banaka, pri čemu nije konkretno odgovorio na pitanje za rezultate HNB-a.

Upitan očekuje li daljnje podizanje kamatnih stopa od strane ESB-a i nakon očekivanih podizanja za 0,25 postotnih bodova u lipnju i srpnju, Vujčić je rekao da to ovisi o novim podacima, između ostalog o inflaciji i kreditnim uvjetima.

Kada je riječ o preporuci Europske komisije Hrvatskoj da do kraja ove godine prestane s mjerama potpore za energiju, Vujčić je rekao da su se slične poruke mogli čuti i na današnjoj konferenciji u Dubrovniku.

"Vrlo visoki fiskalni izdaci tijekom pandemije i energetske krize su bili potrebni u to vrijeme, ali ih treba polako smanjivati, zbog toga što i oni onda doprinose potražnji i stopi inflacije. U trenutku kada nestanu razlozi za takve potpore, jednostavno ih treba postupno ukidati", kazao je Vujčić, napomenuvši da su cijene energije na tržištu značajno pale.

Ocijenio je i da će se efekti rasta plaća na inflaciju moći procjenjivati za oko pola godine. "Prerano je reći ima li rast plaća značajan efekt na inflaciju", izjavio je guverner.

U Hrvatskoj, rast realnih plaća je trenutno veći no prije godinu dana, za razliku od prosjeka eurozone, gdje se bilježi njihov pad, napomenuo je.

Upitan je su li tvrtke sada već u situaciji da nemaju razloga dizati cijene, Vujčić je ocijenio da će im to sada biti teže.

"Gospodarstvenici dižu cijene dok mogu i maksimiziraju profit. U onom trenutku kada se suoče s padom prodaje zbog dizanja cijena, tada će ih prestati dizati", smatra Vujčić.

HNB će povisiti procjenu rasta hrvatskog gospodarstva

Njemačka je ušla u tehničku recesiju, a na pitanje novinara može li se to negativno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo, Vujčić je otkrio da će HNB u svojoj idućoj projekciji podići stopu procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. u odnosu na prethodnu prognozu.

Podsjetimo, HNB je u ožujku već blago podigao projiciranu stopu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5 posto, s u prosincu projiciranih 1,4 posto.

"Ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine", izjavio je Vujčić, koji smatra i da je pred Hrvatskom vjerojatno najbolja turistička sezona ikada.

Na konferencijskoj panel raspravi o tome kako brzo će se inflacija vratiti na ciljanu razinu uz guvernera Vujčića sudjelovali su i glavni ekonomist ESB-a Philip R. Lane, Marco Lombardi iz Banke za međunarodna poravnanja, Andreas Billmeier iz tvrtke za upravljanje hedge fondovima Brevan Howard i Giovanni Dell´Ariccia iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Lane je poručio da će buduće odluke ESB-a osigurati da kamatne stope dosegnu dovoljnu razinu restriktivnosti kako bi se postigao pravovremeni povratak inflacije na ciljanih dva posto.

Iznio je procjenu da bi nominalne plaće ove godine u eurozoni mogle porasti oko pet posto, u 2024. za četiri, dok bi se 2025. realna vrijednost plaća mogla uskladiti s inflacijom.

MMF-ov stručnjak je istaknuo da je temeljna inflacija "ljepljiva" odnosno ustrajnija od očekivanja.

Iznio je i procjene globalnog rasta u 2023. od 2,8 posto, a negativni rizici po taj rast su oštriji monetarni uvjeti od očekivanih, usporavanje gospodarskog rasta u Kini, kao i eskalacija rata u Ukrajini.