Industrijska je proizvodnja u srpnju drugi mjesec zaredom zabilježila rast. Obujam industrijske proizvodnje porastao je za 0,9 posto godišnje, što je u skladu s rastom narudžbi zabilježenim u prethodnim mjesecima, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Zabilježeni rast je djelomično posljedica i učinka baznog razdoblja jer je spomenuti pokazatelj u srpnju 2010. godine zabilježio pad od 1,8 posto, navodi se u analizi Raiffeisen Consultinga. Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja nakon dva mjeseca pada bilježi rast od 1,9 posto. Rast na godišnjoj razini, prije svega je posljedica razmjerno snažnog rasta kapitalnih proizvoda (+8,2 posto), koji od ožujka konstantno bilježe pozitivne godišnje stope promjene, zatim rasta proizvodnje intermedijarnih proizvoda (+5,2 posto) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (+4,7 posto). Na obujam industrijske proizvodnje negativno je djelovalo relativno snažno smanjenje proizvodnje energije (-12,9 posto godišnje), koja izuzev ožujka, ove godine konstantno ostvaruje negativne stope, te pad proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,6 posto godišnje).

S obzirom na razmjerno snažan pad industrijske proizvodnje u prvom kvartalu, kumulativno u prvih sedam mjeseci ona još uvijek se bilježi pad, i to od 1,3 posto godišnje, napominju analitičari. U tom je razdoblju najveći pad zabilježila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (-7,1 posto), a slijede energija (-6,6 posto) i intermedijarni proizvodi (-3,2 posto). S druge strane, pozitivna kretanja najizraženija su kod kapitalnih proizvoda čija je proizvodnja u prvih sedam mjeseci porasla 5,8 posto godišnje, a blaga stopa rasta zabilježena je i kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+0,7 posto godišnje).

Nakon prvog kvartala, trendovi u industrijskoj proizvodnji ipak su se popravili pa je drugo tromjesečje donijelo rast od 1,3 posto godišnje, a pozitivna kretanja nastavljaju se i u trećem tromjesečje. Stoga, u nastavku godine Raiffeisenovi analitičari i dalje očekuju povoljna kretanja prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja, iscrpljivanja zaliha, ali i rasta novih narudžbi.