Industrijska proizvodnja u eurozoni posustala je u travnju, uz pad u sektorima energije i kapitalnih dobara, pokazali su u ponedjeljak preliminarni podaci europskog statističkog ureda.

U travnju je industrijska proizvodnja u eurozoni uvećana za 0,1 posto u odnosu na ožujak kada je bila porasla za 0,4 posto, izračunali su statističari na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka.

Posustajanje pokazuju i procjene za EU, prema rastu proizvodnje u travnju također za samo 0,1 posto u odnosu na ožujak kada je uvećana za 0,8 posto.

Najsnažnije je u travnju na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU‑u. U ožujku bila je pala za 4,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,8 posto na razini Unije.

Proizvodnja trajnih postrošačkih dobara u eurozoni uvećana je pak za 1,0 posto u odnosu na ožujak kada je bilježila gotovo isti postotni pad. Na razini EU-a sektor je pak ponovo bilježio pad za 0,1 posto.

Sektor kapitalnih dobara bilježio je pak pad na oba područja, za nekih 0,5 posto. Još u ožujku proizvodnja kapitalnih dobara porasla je na oba područja za 1,4 posto.

Smanjena je i proizvodnja energije, za 0,4 posto u eurozoni i za 0,1 posto u EU, znatno blaže nego u prethodnom mjesecu kada se bila smanjila za 1,8 posto.

Izračuni se temelje na podacima svih zemalja članica, uz izuzetak Belgije, čijim podacima Eurostat nije raspolagao.

Hrvatska uz Španjolsku

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u travnju Malta, za čak 5,2 posto. Slijedi Švedska gdje je porasla za 3,4 posto.

Najsnažniji pad industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Bugarskoj, od 4,6 posto. Slijede Grčka i Poljska gdje je smanjena za nekih 3,5 posto.

I Hrvatska je u travnju bilježila pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, i to za 0,6 posto. U ožujku bila se smanjila za 1,1 posto, prema revidiranom podatku. Hrvatska tako bilježi pad proizvodnje na mjesečnoj razini od početka godine, a najviše se smanjila upravo u siječnju, za 1,8 posto.

Blizu je Hrvatske u travnju bila Španjolska s padom proizvodnje za 0,5 posto u odnosu na ožujak.

Stabilizacija

Godišnja usporedba pokazuje pak stabilizaciju proizvodnje u eurozoni u travnju, uz povećanje obujma proizvodenih industrijskih dobara za 0,3 posto. U ožujku bio se smanjio za 2,8 posto.

Na razini Unije industrijska proizvodnja uvećana je u travnju za 0,9 posto, izračunali su statističari. U ožujku bila se smanjila za 1,6 posto, prema revidiranom podatku.

Najsnažnije je na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,4 posto na oba područja. U ožujku uvećana za 1,8 posto u eurozoni i za 2,1 posto u Uniji.

Porasla je proizvodnja energije, za 1,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,5 posto u EU‑u, nakon gotovo stagnacije u ožujku.

Oporavak je zabilježen i u sektoru intermedijarnih proizvoda, prema rastu proizvodnje za 0,6 posto u eurozoni i za 1,0 posto na razini Unije. Još u travnju bila je pala za 1,1 odnosno za 0,3 posto.

Zamjetno je pak smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,1 posto u eurozoni i za 3,1 posto u EU‑u. Pad je ipak osjetno blaži nego u ožujku kada je bila potonula za čak 13,3 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 9,6 posto na razini Unije, prema revidiranim podacima.

Pad je u travnju bilježio i sektor trajnih potrošačkih dobara, za 4,0 posto u eurozoni i za 3,7 posto u Uniji, nešto blaži nego na početku proljeća.

Skok u Danskoj

Najsnažnije je na godišnjoj razini u travnju poskočila industrijska proizvodnja u Danskoj, za čak 12,2 posto.

Slijede Litva i Malta gdje je porasla za nekih 7,4 posto, a blizu je i Latvija gdje je uvećana za sedam posto.

Najoštriji pad proizvodnje bilježio je pak, prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, Luksemburg, od 6,1 posto. Slijede Bugarska i Irska gdje je smanjena za 4,2 posto, te Estonija s padom proizvodnje za 3,9 posto.

I Hrvatska je u travnju bilježila pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za 2,1 posto. U ožujku bila je porasla za 0,8 posto.

Pad proizvodnje u travnju bilježile su još Rumunjska i Slovačka, za 3,5 odnosno 3,2 posto, te Njemačka gdje je smanjena za 1,2 posto, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.