Industrijska proizvodnja u EU usporila je u travnju, odražavajući probleme u sektoru sirovina i poluproizvoda, a Hrvatska je prvi puta u šest mjeseci bilježila pad, pokazale su u ponedjeljak procjene europskog statističkog ureda.

U 27-članoj EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u travnju 0,5 posto u usporedbi s ožujkom kada je prema revidiranim podacima uvećana 0,8 posto, pokazale su prve procjene Eurostata.

U eurozoni proizvodnja je ubrzala, na 0,8 posto u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,4 posto.

Najviše je na oba područja u travnju porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,9 posto u EU i za 3,4 posto u eurozoni.

Intenzivan rast proizvodnje bilježio je i energetski sektor, za 2,9 posto u EU te za 3,2 posto u eurozoni.

Smanjena je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u EU, te za 0,3 posto u eurozoni.

Razlika u tempu proizvodnje na dva područja povezana je sa sektorom intermedijarnih dobara, koji je u eurozoni bilježio istu stopu rasta kao i u prethodnom mjesecu, dok je u EU njezin rast naglo usporio, pokazuje izvješće.

Belgija s najvećim rastom

Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u travnju na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Belgiji, za 7,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Malta i Estonija s rastom proizvodnje za 5,6 odnosno 4,4 posto.

U Hrvatskoj je proizvodnja u travnju na mjesečnoj razini pala 2,1 posto, najsnažnije od prošlogodišnjeg studenoga. U ožujku porasla je 3,4 posto.

Najviše je u travnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Danskoj, za 3,8 posto. Slijede Mađarska i Litva s padom proizvodnje od 3,2 odnosno 2,4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar i Švicarsku.

Trag mjera zatvaranja

U odnosu na prošlogodišnji travanj, kad je većina zemalja uvela stroge mjere zatvaranja kako bi zaustavila širenje koronavirusa, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilagođenim podacima skočila za 38,7 odnosno 39,3 posto.

U ožujku je prema revidiranim podacima europske statističke agencije porasla 11,5 posto na oba područja.

Najviše je i u EU i u eurozoni u travnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, koja je više nego udvostručena.

U sektoru kapitalnih dobara proizvodnja je poskočila 67,5 posto u EU, te 65,4 posto u eurozoni. Slijedi i sektor intermedijarnih dobara s rastom proizvodnje za 36,9 odnosno 38,7 posto.

Znatno blaži, ali još uvijek snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 14 posto u EU, te za 15,4 posto u eurozoni. Blizu je i energetski sektor s rastom proizvodnje za 13,8 odnosno 14,4 posto.

Hrvatska u društvu Malte i Estonije

Na godišnjoj je razini među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najveći rast industrijske proizvodnje u travnju bilježila Italija, za 79,5 posto.

Slijedi Slovačka s rastom proizvodnje za 69,1 posto, te Rumunjska sa 64,5 posto.

Hrvatska je među tri zemlje s najnižim dvoznamenkastim stopama rasta proizvodnje u travnju, za 17,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Blizu su i Estonija i Malta gdje je porasla 16,8 odnosno 17,5 posto.

U ožujku proizvodnja je u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla 9,9 posto.

Jednoznamenkasti rast proizvodnje bilježile su samo Nizozemska, Danska i Finska, za 8,8 odnosno 6,7 i 3,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.