Objava detalja o kupoprodajnim odnosima s najvećim kupcima, poglavito državnim tvrtkama, u polugodišnjem izvještaju o poslovanju Ine, nije tek odluka Uprave Ine da prikazujući svoje i tuđe obveze na neki način "opravda" sebe u prozivkama za velikog uzročnika nelikvidnosti u državi.

Pad prometa
Iako Upravi Ine odgovara da pokaže koliko i njoj duguju hrvatske državne tvrtke, informacije o poslovnim odnosima s njima, obveza je koja je proizišla iz Zakona o tržištu kapitala. On propisuje da sastavni dio financijskih izvještaja (prema međunarodnim standardima) moraju biti i bilješke uz financijske izvještaje o bitnim transkacijskim odnosima tijekom godine. Ina je tome, kako se čini, vrlo savjesno pristupila, pa je to i razlog za objavu informacija koje dosad nije bila pretjerano sklona objavljivati.Tako se iz tih bilješki može vidjeti da Ina od tvrtki u državnom vlasništvu 30. lipnja potražuje više od 1,1 milijardu kuna. Istodobno, ukupni prihod ostvaren u kupoprodajnim odnosima s ovim tvrtkma iznosio je 1,5 milijardi kuna, od toga najviše s Hrvatskom elektroprivredom, od koje je uprihodovala 882 milijuna kuna te sa Petrokemijom Kutina s kojom je promet do 30. lipnja iznosio 483 milijuna kuna. No, dok je prihod od HEP-a u prvih šest mjeseci ove godine bio za gotovo 200-tinjak milijuna kuna manji nego u istom razdoblju lani, promet s Petrokemijom povećan je za oko 100 milijuna kuna. Promet s Croatia Airlinesom se, međutim, prepolovio jer je s 109 milijuna kuna u prvoj polovici 2008. pao na 56 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine. Slično smanjenje prometa Ina ima i s Ministarstvom obrane RH gdje je promet pao s 41 na 24 milijuna kuna te s Jadrolinijom gdje je do 30. lipnja umjesto 70, uprihodovano 42 milijuna kuna.

Cijene energenata
Pad Ininih prihoda može se prije svega pripisati manjim cijenama energenata u proteklom razdoblju, a vjerojatno i nešto smanjenim aktivnostima kupaca, dok se povećanje u slučaju Petrokemije tumači većim količinskim ugovorima. Istodobno s povećanjem prometa, u odnosu na stanje u bilanci s 31. prosincem 2008. za 100-tinjak milijuna kuna povećano je potraživanje od kutinske tvrtke, kao i potraživanja od HŽ-a - s 62 na 92 milijuna kuna, MORH-a s 13 na 18 milijuna kuna ili Jadrolinije s 35 na 48 milijuna kuna. Istodobno je za 200-tinjak milijuna kuna smanjeno potraživanje od HEP-a. Primjetno je, međutim, da Ina nije detaljno izlistala svoja dugovanja te da u kategoriji tvrtki u državnom vlasništvu nema Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Naime, transakcije s njima nisu direktne i idu preko državnog proračuna pa se i dugovanje prema tim tvrtkama može iščitavati jedino kroz stavku obveza po osnovi poreza i doprinosa koja je s 30. lipnjem narasla na 1,9 milijardi kuna.

Veliki ugovori
HEP-u 700 mil. m3 plina
Ina je HEP-u u 2009. dužna isporučiti 700 mil. kubičnih metara plina, a godišnji je prihod od prodaje 980 mil. kuna. Petrokemiji mora isporučiti 665 mil. m3 plina, godišnji prihod od prodaje je 884 mil. kuna. Tarifnim kupcima treba isporučiti 1,4 mlrd. m3 plina, a godišnji prihod je 1,9 mlrd. kuna. Ostali povlašteni kupci moraju dobiti 409 mil. kubičnih metara plina, a procjenjeni prihod je 580 mil. kuna.