"U ovom trenutku ne postoji odluka o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine. Tržišno formiranje cijene plina prema krajnjim potrošačima razmotrit će se u trenutku kada se tržišni poslovi budu odvijali prema tržišnim principima", komentar je Inine Uprave na prošlotjedne špekulacije o mogućem izdvajanju plinskog biznisa iz Ine prije prodaje državnog udjela.
Prošle je godine Ina zbog ograničavanja prodajnih cijena plina izgubila više od milijardu kuna. Hrvatska godišnje uvozi oko 40 posto ukupne količine plina (2,8 milijardi prostornih metara), procjenjuje se da će do 2010. trebati 4,8 milijardi kubika, a do 2030. oko šest milijardi. Hrvatska tržišna cijena plina određuje se prema cijeni ruskog plina na rusko- ukrajinskoj granici.

Izdvajanje plinskog biznisa iz Ine prije zamjene dionica Ine i mađarskog Mola može se promatrati i kao dobra i kao loša odluka, misli Jasminko Umičević, konzultant za naftni biznis i nekadašnji direktor u Ini. Ako na snazi ostane odluka da je plin socijalna kategorija, što danas u Hrvatskoj zasigurno jest, onda nema sumnje da je izdvajanje plinskog biznisa dobra stvar za Inu.

Ina godišnje uvozi gotovo milijardu i pol kubičnih metara plina od ruskog Gazproma, i to plaća po tržišnim cijenama, što Ini trenutačno stvara gubitke. Ali, ako se na plin gleda kao na tržišnu kategoriju, a morat će se, izdvajanje plinskog biznisa iz Ine kratkovidna je i nepametna odluka, jasan je Umičević.

Problem s dostavom

Plinski biznis raste, realizirat će se projekt jadranskojonskog plinovoda, sigurno je da će se ostvariti i projekt LNG, a Plinacro sad gradi nove dobavne pravce za plin, i to nema smisla izdvajati. Prema Davoru Šternu, nekadašnjem predsjedniku Uprave Ine, obje opcije legitimne su, ovisno o tome u kakvom je stanju zaista poslovanje plinskog sektora u Ini. Ipak, slaže se s Umičevićem kako je dugoročno plinski biznis ipak perspektivan i Ina ne bi trebala olako odustati od njega.

"Što se tiče osiguravanja dobave, Hrvatska bi se u dogovoru s Molom mogla spojiti na dobavni pravac kod Nagykanisze, što i nije posebno zahtjevno, jer je riječ o udaljenosti od četrdesetak kilometara, ali Mol ima drugi problem koji se tiče plina, a to je njegova ovisnost o dobavnom pravcu preko Ukrajine, čiji je kapacitet ograničen", zaključuje Štern.