Hrvatska država jedna je od najbogatijih imovinom u EU, ali po djelotvornosti upravljanja tim bogatsvom svrstava se na dno europske ljestice. Državna imovina iznosi 31,4 milijarde eura, ili 68 posto vrijednosti BDP-a, a to je stavlja na peto mjesto iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske, prema podacima Eurostata i analizi koju je objavio Anto Bajo iz Instituta za javne financije, piše Novi list.

Ipak, europske vlade su puno vještije u izvlačenju novaca iz svoje imovine, tako Norveška izvuče 11 posto svoga BDP-a, a Island, Švedska i Nizozemska dva do četiri posto. Tako je Hrvatska osma po upravljanju od začelja ljestice u onoj skupini zemalja koja izvlači samo jedan posto BDP-a, točnije 0,7 posto. To iznosi oko 300 milijuna eura godišnje, a potjeće iz zakupnina i dobti hrvatskih poduzeća. Tako nam je stvarno mjesto niže jer države s duplo manje imovine postižu ovakve rezultate.

Još je gore poslovanje sa 69 poduzeća od posebnog državnog interesa koja čine 80 posto državne imovine. Od 2002. do 2010. ta su poduzeća isplatila samo 700 milijuna eura što godišnje iznosi samo 0,2 posto BDP-a. Istodobno su im tri protekle vlade iz proračuna isplatile 4,2 milijarde eura.