KPMG International donosi istraživanje za razdoblje od 2003. do 2009. godine sa pregledom trendova stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja u svom novom izvještaju 'Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2009'. Istraživanje je uključilo 86 država, koncentrirajući se na najviše stope poreza na dohodak.

Globalni pad najviših stopa poreza na dohodak koji je zabilježen posljednjih sedam godina mogao bi završiti zbog potrebe pronalaženja novih izvora prihoda za budžete i različite poticaje vlada te ta promjena može imati utjecaj na programe međunarodnih izaslanja djelatnika i buduće globalne trendove mobilnosti radne snage, glavni je zaključak nove studije objavljene od strane KPMG International.

Istraživanje otkriva kako je globalno, u prosjeku, u usporedbi s 2008. godinom najviša stopa poreza za dohodak pala za 0.3 posto u 2009. godini na prosječnih 28.9 posto.

'U trenutnom ekonomskom okruženju gdje se vlade suočavaju sa povećanim deficitima budžeta te trebaju pronaći sredstva za različite programe ekonomskih poticaja, postaje jasno da se neke vlade okreću prema onima koji najviše zarađuju kako bi povećale porezne prihode,' izjavila je Rosheen Garnon, voditelj globalnog International Executive Services odjela, te partnerica tvrtke KPMG u Australiji.

Prema KPMG studiji, iako su stope u padu, državljani Europske Unije i dalje plaćaju najviši porez na dohodak, prosječno 36 posto u 2009. godini.

Uzimajući u obzir stope poreza na dohodak i socijalnih davanja za zaposlenike sa prihodima do 100.000 američkih dolara, države sa najvišim stopama davanja u svijetu su Slovenija (54.9 posto), Hrvatska (53.5 posto) te Mađarska (48.1 posto).

Paul Suchar, partner u Odjelu poslovnog savjetovanja KPMG-a u Hrvatskoj, napominje kako je istraživanje zaključeno prije 1. kolovoza 2009. godine te da u ukupnoj stopi od 53.5 posto za Hrvatsku nije uključen novouvedeni tzv. 'krizni' porez.

Uključimo li u navedenu stopu 4 posto kriznog poreza, Hrvatska preuzima prvo mjesto kao država sa najvećom stopom poreznih davanja u svijetu.

Paul Suchar također napominje da, uzimajući u obzir tako visoku poreznu obvezu, ne iznenađuje činjenica da su porezni obveznici u Hrvatskoj vrlo kreativni u svojem poreznom planiranju.