Mete širenja mogle bi biti Poljska i Ukrajina zbog EP u nogometu 2012. i s tim vezane gradnje cesta. U prvih šest mjeseci ove godine Institut građevinarstva Hrvatske ostvario je neto dobit od 36,18 milijuna kuna, što je za 91,8 posto više od neto dobiti iz prvog lanjskog polugodišta. Ukupni prihodi IGH-a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci u iznosu od 340,8 milijuna kuna bili su za 35,3 posto veći od 251,84 milijuna kuna prihoda u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom su najveći prihodi, od 314,47 milijuna kuna, ostvareni prodajom u zemlji. Ti prihodi bili su veći za 41,4 posto nego u prvih šest mjeseci prošle godine i u ukupnim prihodima sudjelovali su sa 92 posto. Ukupni rashodi porasli su za 31,2 posto, na 300,73 milijuna kuna.
Izvoz sve važniji
S rastom građevinske aktivnosti primjećuje se i sve više izvozna orijentacija hrvatskih građevinara. U prvom tromjesečju domaći građevinski sektor je ostvario znatno veće stope rasta izvoznih aktivnosti premda na razmjerno nisku usporednu bazu. Vrijednost izvršenih radova u inozemstvu je porasla za više od 90 posto, na oko 270 milijuna kuna, dok je istodobno vrijednost novih narudžbi udvostručena (na 663 milijuna kuna) u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Među građevinarima izvoznicima prednjače Đuro Đaković - Montaža i Dalekovod, a IGH također ima velike planove. Nakon gradnje Masleničkog mosta, IGH na čelu s predsjednikom Jurom Radićem projektirat će još dva zagrebačka mosta te jedan od najvećih objekata hrvatske cestogradnje - most za Pelješac. Analitičar RBA Hrvoje Dolenec smatra kako će to biti jedan od zadnjih projekata koje će IGH ostvarivati u Hrvatskoj te kako će se, nakon ovoga okrenuti i na inozemstvo. "IGH je već ionako dobio sve veće projekte izgradnje u Hrvatskoj, a sada će se vjerojatno pokušati dokazati i na regionalnom tržištu. Pretpostavljam da bi glavne mete mogle biti Poljska i Ukrajina, pogotovo zbog europskog prvenstva 2012. te potrebe za brzom i efektivnom gradnjom autocesta", izjavio je Dolenec. Nadodao je i kako tu postoji više opcija, odnosno kako u obzir dolazi i suradnja IGH s nekom od stranih kompanija kako bi se dobio natječaj za gradnju. Dolenec je također izjavio i kako očekuje usporavanje rasta hrvatskog građevinskog sektora kojemu su početkom godine samo relativno topli mjeseci omogućili bum u sezoni koja za taj sektor nije tipična. Sam direktor IGH Radić nedavno je izjavio kako je daljnja strategija njegova društva upravo izlazak u regiju, ali i na propulzivna tržišta Bliskog i Dalekog istoka poput Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Omana te zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Za izlazak hrvatskog graditeljstva na svjetsko tržište, prema posljednjim informacijama, bit će zadužen bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul koji će nastupiti i kao istureni lik budućeg klastera građevinskih tvrtki. Svoj pristanak za ulazak u klaster, koji će potrajati još nekoliko mjeseci, dale su tvrtke Konstruktor, Dalekovod i Ingra, a razgovori se vode s Tehnikom, Hidroelektrom, Viaduktom i drugim poduzećima. U Zagrebu IGH svojim najvažnijim projektima, međutim, smatra Gradski podrum i Bundek, a u pripremi je i niz manjih stambenih zahvata.
Ulazak u stanogradnju
Uz Bundek je najavljena gradnja poslovno-hotelskog kompleksa, kao i na parkiralištu u Cesarčevoj ulici.U Dubrovniku s partnerima IGH razvija kompleks Radeljević u Gružu na kojem planira sagraditi 50-ak tisuća četvornih metara stambeno-poslovne namjene, a u Splitu i Zadru također su najavili pokretanje razvoja poslovno-stambenih kompleksa. IGH je osnovan 1949. godine kao Laboratorij građevinarstva Zagreb, za podršku operativi u održavanju i unaprjeđivanju kvalitete građevinskih radova. Danas djeluje kao d.d. i ima 1039 zaposlenih.
Dionice Instituta od početka godine porasle čak 224,3 posto
Dionice Instituta građevinarstva (IGH-R-A) od početka su godine porasle čak 224,3 posto. Posljednjih tjedan dana kraj trgovine na Zagrebačkoj burzi redovito dočekuju na pozitivnom teritoriju primaknuvši se sad već na korak do aktualnog all-time-high rezultata postavljenog prije nepunih mjesec dana. Prosječni dnevni promet iznosio je ove godine 1,6 milijuna kuna, dok je prosječni volumen protrgovanih dionica iznosio 214 dionica po posljednjoj cijeni od 13.288 kuna.