U vrijeme kad sve više građana svaku kunu okrene nekoliko puta prije odluke o potrošnji, mudro je štedjeti i na plaćanju. Presudan je izbor kanala kojim se plaćaju računi i režije ili provode druge novčane transakcije. Troškovi se dramatično razlikuju, ovisno o tome koristi li se internet, šalter ili mobitel. Najpovoljniji su izbor e-transakcije. Tako plaća i 440 tisuća klijenata Zabe i 200 tisuća PBZ-a. E-promet karticama koje izdaje PBZ Card u prvih je osam mjeseci rastao 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 200 milijuna kuna, u Erste Cardu, pak, tek 2,5 posto. Koliko je poznato, samo Hypo i OTP imaju kartice na koje klijenti mogu po želji uplaćivati sredstva namijenjena isključivo internetskoj kupnji.

Udio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama u Zabi je pao na tek 15 posto. Čak 85 posto prometa odvija se direktnim kanalima: e-zabom, m-zabom, bankomatim, kioscima, platnoprometnim uređajima, telefonima ili SMS-om. U Zabi tvrde da im je tržišni udio u plaćanjima internetskim bankarstvom 40 posto. Najjeftinija je platna opcija trajni nalog - za njega klijent ne plaća nikakvu naknadu. Klijenti banke pojedinačnu transakciju unutar Zabinih računa putem interneta plate jednu kunu, a za račune izvan banke dvije kune. Jednu kunu stoji i plaćanje računa za T-Com i T-Mobile. Jednaka je tarifa za plaćanja mobitelom, dok je na šalteru najskuplje; klijenti s računom u banci plaćaju naknadu za bezgotovinsko plaćanje 10 kuna po računu, dok je za ostale korisnike naknada dva posto, najmanje 10, a najviše 100 kuna.

U PBZ-u je udio elektroničkih transakcija 80 posto. Naša je intencija putem internetskog bankarstva ponuditi sve ono što je teoretski moguće, pa i odobravanje kredita. Korisnik putem računala i interneta zatraži kredit, a računalo mu odmah kaže može li se odobriti ili ne. Kad i ako se odobri, sve što je potrebno jest autorizacijski kod, čime daje suglasnost na uvjete. Odmah nakon odobrenja sredstva su na računu, kažu u PBZ-u te dodaju da su im naknade za mobilno bankarstvo do pet puta niže nego na šalteru, gdje iznose jedan posto iznosa, najmanje šest kuna, a najviše 100 kuna.

U Erste banci naknada za plaćanje internetom iznosi 0,25 posto, najmanje jednu, a najviše 20 kuna. Internetom se može ugovarati i stambena štednja ili trgovati vrijednosnim papirima. Do kraja godine, recimo, u RBA traje akcija korištenja usluge e-Broker bez mjesečne naknade koja je inače 10 kuna. Minimalna je naknada za trgovinu dionicama 30 kuna po nalogu, odnosno 0,5 posto.

Za 10 naloga mjesečno, ušteda veća od 700 kn
1. Internetska transakcija za interne račune u Zabi plaća se 1 kn, na račune izvan banke 2 kn, u PBZ-u su tarife iste. U Hypu se ne plaća za račune u banci, a za račune izvan banke je 0,25%, od 1 do 20 kn. U Splitskoj banci je 0,20%, od 1 do 20 kn.

2. Za transakcije na šalteru banke klijenti Zabe plaćaju 10 kn, dok je za ostale naknada 2%, od 10 do 100 kn. U PBZ-u je 2%, od 6 do 100 kn, u Splitskoj banci 8 kn do iznosa od 800 kuna, iznad njega 1%, najviše 100 kn.

3. Godišnja ušteda je prilično velika. Za 10 naloga mjesečno u Erste banci, plaćanjem internetom klijent godišnje uštedi 710 kuna u odnosu na plaćanje na šalteru. Minimalna ušteda po nalogu u HPB-u je 60%.