Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su prvu procjenu. Trgovina na malo je u rujnu realno porasla 1% godišnje, odnosno 4% nominalno. Mjesečna stopa izračunata iz desezoniranih indeksa pokazuje realan pad 1,3 posto. Zbog visokog godišnjeg rasta broja turističkih dolazaka i noćenja u rujnu, rasta zapošljavanja na sezonskim poslovima u odnosu na rujan prošle godine te niske prošlogodišnje baze, ipak smo očekivali nešto veći rast. Međutim, i rujan je potvrdio sliku kakvu gledamo već više od godinu dana.

Trgovina na malo bilježi godišnje stope rasta, no te su stope mlitave pa ne možemo govoriti o oporavku maloprodaje, posebno uzme li se u obzir visoki i dugotrajni pad koji je tome prethodio. Nadalje, kretanja na tržištu rada ne pokazuju znakove stabilnog oporavka, posebno zato što značajnije zapošljavanje izostaje (izuzme li se sezonsko zapošljavanje), a prema kraju godine broj nezaposlenih bi trebao rasti.

Ponašanje potrošača prije svega je određeno kretanjima na tržištu rada i očekivanjima budućih kretanja. U tom kontekstu treba spomenuti i neizvjesnost u učinke vanjskih faktora, čije se pogoršanje već osjeća, što svakako može utjecati na optimizam potrošača i sklonost potrošnji. Do kraja godine stoga očekujemo i dalje blage godišnje stope rasta maloprodaje, no bez pravog oporavka.

Na razini cijele godine očekujemo vrlo blagi rast maloprodaje, tek nešto iznad 1% (u prvih devet mjeseci realni rast je iznosio 1,1% godišnje), a u 2012. stopa rasta mogla bi biti tek malo viša. Razloge treba tražiti u relativno visokoj zaduženosti kućanstava (viša od prosjeka regije) te u stagnaciji realnih dohodaka. Posljedično je i rast osobne potrošnje ograničen, pa bi ona za razliku od godina prije krize trebala slijediti rast gospodarstva, a ne biti njegovo pokretač.