U listopadu je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, ostvarila blagi rast od 0,6 posto u odnosu na listopad prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statitistiku, a koje su proanalizirali RBA analitičari.

Na mjesečnoj je razini zabilježen pad industrijske proizvodnje od 0,6 posto. Industrijske su zalihe porasle 10,9 posto godišnje, a relativno visoke stope rasta ukazuju na slabu domaću potražnju te na nepovoljan utjecaj usporavanja gospodarske aktivnosti u zemljama EU, navodi se u analizi. Prema GIG-u na godišnjoj se razini nastavlja rast proizvodnje kapitalnih dobara, koja je porasla za 27,5 posto u odnosu na listopad prošle godine. Blagi rast je još jedino zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+3,8 posto godišnje), dok su ostale kategorije ostvarile pad, pri čemu su negativna kretanja najviše izražena kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (-15,7 posto godišnje), napominju analitičari. Prema NKD-u jedino je prerađivačka industrija ostvarila godišnji rast od 1,8 posto, pri čemu je proizvodnja najviše porasla u kategorijama proizvodnje pića, proizvodnje strojeva i uređaja te proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava.

U prvih deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja bilježi pad od 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu jedino proizvodnja kapitalnih dobara i netrajnih proizvoda za široku potrošnju ublažavaju negativne trendove, i to s rastom od 8,3 posto, odnosno 0,4 posto. Prema NKD-u, u prvih je deset mjeseci zabilježen pad u svim područjima. S obzirom na značajnost koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u strukturi domaćeg izvoza, na izvoz bi u idućim mjesecima negativno mogao utjecati visoki pad proizvodnje koji je zabilježen u posljednjih nekoliko mjeseci, stoji u RBA analizi. S druge strane, isto tako bitna stavka u izvozu - proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) posljednjih nekoliko mjeseci bilježi godišnje stope rasta, što bi se trebalo pozitivno odraziti na izvoz.

Do kraja ove godine analitičari ne očekuju oporavak industrijske proizvodnje, a niti sljedeće godine. Domaća će potražnja 2012. i dalje biti vrlo slaba, dok će inozemna potražnja uglavnom izostati zbog očekivanog ulaska eurozone u recesiju, zaključuje se u analizi.