Iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede u utorak su upozorili na razloge koje smatraju ključnim za negativne trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, a među njima su nepovoljna struktura proizvođača i usitnjeni poljoprivredni posjedi.

Nepovoljna strukturu poljoprivrednih proizvođača, prosjek površina po poljoprivrednom gospodarstvu od samo sedam hektara i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji nastavlja cijepati proizvodno tehnološke cjeline i na taj način smanjuje površine poljoprivrednih proizvođača, razlozi su negativnih trendova u poljoprivredi, smatraju poslodavci.

U takvim okolnostima, kako su istaknuli, ne može se očekivati visoka uspješnost projekata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i povoljan rezultat ulaganja stotina milijuna eura hrvatskih građana u poljoprivrednu proizvodnju svake godine.

Stoga u HUP-u očekuju nastavak negativnog trenda u volumenu poljoprivredne proizvodnje.

Navode kako je iz podataka razvidno da je višegodišnja rasprava o "malim i velikim" te tvrtkama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) potpuno promašena i služi za nastavak isplate potpora za proizvodnju hrane onima koji hranu i sirovine za preradu ne proizvode.

Neizdrživ teret za OPG-ove

Iz brojeva je jasno kako mali broj vrijednih, hrvatskom društvu i industriji potrebnih OPG -ova, na sebi nose neizdrživ teret onih OPG-ova i samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava (SOPG) koji malo ili ništa ne proizvode, kazali su iz HUP-a.

Pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da žurno uredbom produži ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta na idućih 15 godina, uz obvezni dokaz proizvodnje na tim površinama i zadržavanje maksimalne cijene po hektaru u ugovorima.

U HUP-u smatraju da će tako programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj koji su nedavno najavljeni, polučiti bolje rezultate.

Procjene su da je sto tisuća hektara tretirano privremenim ugovorima koji se produžuju na dvije godine, te veliki broj najboljih poljoprivrednih proizvođača neće koristiti te i slične mjere bez dugoročnijih ugovora, navode iz HUP-a.

Iznose da je od 2013. godine u Hrvatskoj sto tisuća hektara najkvalitetnijeg državnog poljoprivrednog zemljišta u kratkoročnim zakupima i te površine su onemogućene za apsorpciju državnih strategija, EU fondova, kooperaciju i preradu te su nevidljive za bankarske kredite.

U Hrvatskoj se, kako su naveli iz HUP-a, koristi 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a tu površinu koristi 164.629 poljoprivrednih gospodarstava. Pritom njih 91.518 ili 55,6 posto ima površinu upisanu u ARKOD manju od tri hektara.

Od upisanih 122.879 OPG-ova, 60.761 odnosno 49,5 posto nema niti jednog člana.