Hrvatska je zemlja s institucionalnim slabostima i dugogodišnjim fiskalnim deficitom pa fiskalna ekspanzija može imati prorecesijske učinke kroz efekt istiskivanja, ističe se u novom broju HUB Analiza o fiskalnoj politici i gospodarskom rastu u uvjetima krize.

U Analizama Hrvatske udruge banaka također se naglašava da rast kamatnih stopa uslijed povećanih potreba za financiranjem države može utjecati na smanjenje ukupnih investicija i potrošnje. Nadalje, upozorava se kako u Hrvatskoj za razliku od nekih drugih zemalja, državna potrošnja nema pozitivan učinak na proizvodnju i zaposlenost, a to je jasna poruka svim domaćim ekonomistima koji sugeriraju kako bismo i mi trebali oponašati fiskalne metode vodećih razvijenih zemalja, prenosi Bankamagazin. Zbog toga primarni je interes RH vjerodostojnost, odnosno održivost fiskalne politike i nastavak institucionalnih reformi. To je jedini put koji vodi ka tome da se Hrvatska jednom nađe u malobrojnoj skupini država koje mogu voditi protucikličku fiskalnu politiku.

HUB Analize donose dvije preporuke za pozitivno djelovanje fiskalne politike na gospodarstvo. Prva od njih odnosi se na institucionalne reforme, a ostvaruje se na pet načina: kroz smanjenje poreza, smanjenje istiskivanja privatnog sektora, jačanje demokratske i stručne kontrole nad učinkovitošću i djelotvornošću trošenja novca poreznih obveznika, jasno vrednovanje svih učinaka javnih investicija te kontrola korupcije. Također se ističe potreba bolje kontrole učinkovitosti trošenja novca poreznih obveznika kroz puno bolju stručnu i analitičku pripremu te vrednovanje njihovih ekonomskih i socijalnih učinaka.

Druga je preporuka HUB Analiza stvaranje dodatnih institucionalnih stabilizatora (npr. fiskalni stabilizacijski fond) koji će osigurati suficitnu poziciju proračuna u dobrim vremenima. Za to treba poseban zakon, odnosno kvalitetna priprema i rasprava. Želi li Hrvatska ikad postići fiskalni suficit mora već sada nametnuti taj cilj, zaključak je Analiza.