Na kamate domaćih banaka u dugom roku dominantan utjecaj ima premija na hrvatski rizik odnosno prinos na državne obveznice, pokazala je analiza Hrvatske udruge banaka.

Prema riječima direktora HUB-a, Zorana Bohačeka, za našu je zemlju sada ključno da Vlada donese adekvatne i konkretne proturecesijske mjere, među kojima je rebalans proračuna tek jedna u nizu, koje bi utjecale na snižavanje rizika zemlje, a samim time i na pad premije odnosno na pad kamatnih stopa banaka. Bohaček je podsjetio kako je premija na rizik zemlje prije krize bila ispod jednog postotnog poena ili ispod 100 baznih bodova, da bi u jednom trenutku dosegla 600, i sada je pala ispod 460. Još uvijek je više nego četverestruko viša nego je bila, a ako se situacija smiri i kamate će padati.

Kamata na domaćem tržištu novca, pokazala je analiza, u godinu se dana povećala tri puta (s prosječnih 3,7 na 10,5 posto) što nije utjecalo na porast kamata na kredite.

U siječnju ove godine u odnosu na rujan, udjel bankarskih kredita državi porastao je s 9 na 10,8 posto, dok su krediti poduzetnicima pali s 64,6 na 62,7 posto. Depoziti u bankama su pali te su tako u rujnu činili 61 posto pasive dok su u siječnju bili na razini od 55,2 posto.

Dugoročne kamatne stope izolirane su od rasta kamatnih stopa na tržištu novca zahvaljujući, među ostalim, i prisutnosti stranih banaka koje su od listopada prošle godine do danas iz inozemstva "povukle" 2,8 milijardi eura čime je omogućen nastavak kreditiranja domaćih poduzeća i države. Kako napominju u HUB-u, bez toga priljeva Hrvatska bi danas bila u neusporedivo težoj situaciji.

"Hrvatske banke su među rijetkima na svijetu koje su uspjele održati tempo kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj fazi krize", zaključuju u HUB-u te dodaju kako je čak 43 posto od novog zaduženja korišteno za financiranje deficita proračuna umjesto za kreditiranje klijenata.