Hrvatska fiskalna pozicija više nije održiva, alarmantno su upozorili iz Hrvatske udruge banaka u svojoj najnovijoj Analizi.

"Hrvatska više nema vremena za odgađanje fiskalne konsolidacije pa će nova vlada, bez obzira na to tko je bude sastavljao, morati odmah uvesti dugoročne mjere štednje", rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.

U Analizi se navodi da je hrvatska fiskalna pozicija zbog prošlogodišnjeg povećanja proračunskog deficita i rasta javnog duga ušla u crveno, tako da će sljedeća vlada morati, s MMF-om ili bez njega, provesti dugoročni program štednje.

"Samo se na taj način može otkloniti opasnost izbijanja fiskalne i financijske krize uslijed novog vanjskog šoka čija vjerojatnost više nije mala", stoji u Analizi HUB-a. U slučaju vanjskog šoka dogodila bi se reakcija prinosa na državne obveznice koje bi znatno poskupjele, a potom i kamatnih stopa na kredite, jer Hrvatska u ovom trenutku nema zaštitne mehanizme od negativnog međunarodnog scenarija.

Mogućnost širenja krize na druge zemlje u Europi zbog odugovlačenja rješenja krize u Grčkoj više nije daleka opasnost. Eventualna nova eskalacija krize Hrvatsku bi zatekla nespremnu, što znači da bi se fiskalni udar iz inozemstva vjerojatno prelio na kamatne stope.

Osim toga, prošlogodišnje povećanje primarnog deficita proračuna bilo je u suprotnosti s trendom fiskalnih prilagodbi koji je zahvatio većinu zemalja u Europi jer dok su druge zemlje na krizu odgovorile smanjenjem deficita, Hrvatska ga je povećavala.

"Naša fiskalna politika u međunarodnim usporedbama ne izgleda vjerodostojno; za razliku od većine drugih europskih država koje poduzimaju fiskalne prilagodbe, primarni se deficit u Hrvatskoj povećao sa 1,5 posto BDP-a 2009. na 2,5 posto 2010. godine", kaže se u Analizi.

"Problematičan je i javni dug jer će, zajedno s jamstvima, do kraja godine prijeći 60 posto BDP-a, a za zemlje u razvoju dopuštenom granicom smatra se 40 do 50 posto BDP-a", upozoio je Bohaček.

Pri tome je ipak pohvalio Vladu da se prošlotjednim zaduženjem od šest milijardi kuna pravodobno zadužila prije mogućih novih potresa u Europi, a smatra da je riječ o odgovornom potezu Vlade koja je tako zatvorila plan izdavanja obveznica za ovu godinu.

U Analizi se napominje kako je u prethodnoj analizi objavljenoj prije godinu dana hrvatska fiskalna politika označena kao loša, ali da i takva fiskalna politika u tom trenutku nije bila lošija nego u većini zemalja EU, a u međuvremenu je donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

Unatoč tomu, primjećuju u HUB-u, fiskalna se situacija danas čini objektivno težom nego prije godinu dana jer fiskalna prilagodba u Hrvatskoj nije dovoljna. Štoviše, prošle je godine nije ni bilo, tvrde analitičari.

Stoga smatraju da je jedino rješenje u potrebi smanjenja javnog duga i posebno primarnog deficita, što će imati pozitivne učinke na gospodarstvo kroz znatno smanjenje prinosa na državne obveznice i kamatnih stopa na kredite.