Šteta je što Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja nema mogućnost zaštititi ulagače u neovisne tražilice poreznih dužnika od monopola na javne podatke koje sebi prisvaja državna birokracija.

Ovako su ih Ministarstvo financija i Agencija za zaštitu osobnih podataka izgurali s tržišta uz običan blef. S jedne strane mali ulagači u ICT tehnologije, odnosno novu vrstu internetskih tražilica, a s druge država kao ultimativni ulagač i monopolist. Mali poduzetnici nisu imali šanse. Još važnije od pojedinačnih poduzetničkih priča jest to što je državna birokracija zastrašivanjem vlasnika tražilica poreznih dužnika radila protiv interesa svih poštenih građana i poduzetnika koji uredno plaćaju porez. Oni imaju pravo vidjeti tko to ne radi, i to na način koji im je najpraktičniji, jer iz njihova se džepa namiruje taj gubitak. Ako je netko smislio način kako to učiniti razumljivijim, lakše dostupnim i atraktivnijim, i još je pritom pronašao poslovni interes, to bolje. U Hrvatskoj je trenutačno 330.000 nezaposlenih, a državna je birokracija upravo zatrla pet do šest poduzetničkih inicijativa koje su se pojavile same od sebe. Dakle, inicijativa za koju nitko nije morao organizirati ekskluzivni let avionom u neku egzotičnu zemlju, nije morao obećavati da će im otvoriti lukrativne poslove čim počnu stizati milijarde eura iz strukturnih fondova, a Vlada se čak nije morala ni zadužiti u inozemstvu.

Državna administracija mogla bi otvoriti još tisuće sličnih područja u kojima bi se mogle same od sebe pojaviti nove poduzetničke inicijative. Tako bi otvorila tisuće novih radnih mjesta i velik prostor za ulagače u ICT tehnologije.U ožujku je ured za eHrvatsku objavio procjenu da naša birokracija sjedi na informacijskoj imovini, čiji je primjer i popis poreznih dužnika, vrijednoj čak 16 mlrd. kuna. U EU su Velika Britanija, Španjolska i Danska već liberalizirale pristup javnim podacima. Andrew Stott, suosnivač portala Data.Gov.Uk, tvrdi da u EU demonopolizacija javnih podataka stvara tržište vrijedno 40 mlrd. eura. U Španjolskoj je tako otvoreno više od 5000 novih radnih mjesta i stvoreno tržište od 600 milijuna eura. Takav je pristup u članicama EU smanjio liječničke pogreške, povećao točnost javnih servisa, smanjio socijalne izdatke... Sve primjeri rezultata dobrih reformi kakve Hrvatskoj nedostaju. No, u Hrvatskoj monopol na javne podatke ima birokracija i zato je potrebna demonopolizacija.