Slavonci se 2009. ne bi vozili noom željezničkom prugom Vinkovci-Tovarnik, Karlovčani bi i nakon 2001. pili manje kvalitetnu vodu jer još ne bi bilo pročišćivača, a Šibenčane bi i dalje mučio problem otpada jer taj grad vjerojatno još ne bi imao novo odlagalište - svega toga ne bi bilo da Hrvatskoj od Europske Unije nije stiglo 59 milijuna eura iz pretpristunog programa ISPA. Hrvatska dijelom sufinancira te projekte, ali domaći proračun ne bi u tom radoblju uspio pokriti te investicije da nije došla financijska pomoć Unije. Činjenica da od natječaja i predaje projekata koji konkuriraju za novac iz EU fondova do realizacije projekta prođe i po nekoliko godina vjerojatno je glavni razlog zbog kojega hrvatski građani još ne vide izravne koristi od novca koji iz pretpristupnih fondova stiže u Hrvatsku. Ljudi su vjerojatno očekivali da će novac iz pretpristupnih fondova Unije biti direktnije usmjeren prema njima, a jedini novac koji zapravo dolazi individualno ljudima je onaj iz pretpristupnog programa za poljoprivredu SAPARD. Ostali dio zapravo je usmjeren na jačanje javne administracije i institucija, ulaganja u okoliš i transport i slično, pojašnjava državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman činjenicu da građani za sada nemaju dojam da je u proteklih sedam godina (2000. do 2006.). Hrvatskoj na raspolaganje iz pet različitih pretpristupnih fondova (PHARE, ISPA, SAPARD, CARDS i Twining projekti) ukupno odobreno 507 milijuna eura financijske pomoći.