Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2025. godini iznosila je 25 milijardi eura, oko milijardu eura ili pet posto više nego godinu dana prije, dok je uvoz iznosio 45 milijardi eura, što je rast za otprilike dvije milijarde eura ili šest posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Deficit robne razmjene s inozemstvom iznosio je oko 20 milijardi eura te se u odnosu na 2024. povećao za oko šest posto, odnosno za oko milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2025. iznosila je oko 56 posto, jednako kao i u 2024. godini.

Iz DZS-a napominju kako prerađivačka industrija ima najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza. Naime, u ukupnom izvozu u 2025. prerađivačka industrija imala je udio od oko 86 posto i u odnosu na 2024. ostvarila je porast izvoza za oko sedam posto, na 21,7 milijardi eura, dok je uvoz s udjelom u ukupnom uvozu od oko 87 posto porastao za oko pet posto, na 39,3 milijarde eura.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), u sektoru strojevi i prijevozna sredstva ostvarene su najveće vrijednosti hrvatskog izvoza i uvoza. Izvoz je u tom sektoru, kako navode iz DZS-a, u 2025. iznosio oko šest milijardi eura i činio je oko 25 posto ukupnog izvoza, dok je istodobno uvoz iznosio oko 12 milijardi eura i imao je udio od oko 27 posto.

Njemačka i Slovenija najvažniji partneri iz EU

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU, a u 2025. je robna razmjena s članicama EU činila oko 66 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2024. porastao za oko sedam posto, na 16,8 milijardi eura.

Istodobno je uvoz iz drugih država članica EU-a, koji čini oko 77 posto ukupnog uvoza, porastao za četiri posto, na 35 milijardi eura.

U 2025. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su, Njemačka i Slovenija. Njemačka je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2025., s udjelom u ukupnom izvozu od oko 13 posto te s porastom izvoza za oko 12 posto, na 3,2 milijarde eura. Izvoz u Njemačku u 2025. prvi je put veći od tri milijarde eura, navode iz DZS-a.

Lani je najviše robe uvezeno iz Njemačke, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 15 posto, a u odnosu na 2024. uvoz je porastao za oko osam posto. Vrijednost uvezene robe od oko sedam milijardi eura iz Njemačke dvostruko je veća nego vrijednost izvezene robe u tu zemlju.

Izvoz u Sloveniju je porastao 13,6 posto, na gotovo tri milijarde eura, a uvoz iz te zemlje je povećan za 6,8 posto, na 5,4 milijarde eura.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da u 2025. oko 34 posto ukupnog izvoza čini robna razmjena s trećim zemljama, koji je u usporedbi s prethodnom godinom povećan za oko dva posto. Istodobno, robna razmjena s trećim zemljama čini oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je u odnosu na 2024. porastao za oko 11 posto.

Izvan EU-a, u 2025. najviše je robe izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 11 posto. U odnosu na 2024. izvoz u Bosnu i Hercegovinu gotovo je na istoj razini od 2,7 milijardi eura, pokazuju konačni podaci DZS-a.