Prema podacima Financijske agencije, raspoređenost poduzetnika po županijama je neravnomjerna, karakterizira je velika disperziranost malog broja poduzetnika po županijama s jedne strane, te velika koncentracija broja poduzetnika na samo nekoliko županija s druge strane, što se već dulje vrijeme ne mijenja. Najviše je poduzetnika koncentrirano na području Grada Zagreba s čijeg je područja obradom obuhvaćeno 32.144 poduzetnika, odnosno 32,6 posto svih podnositelja godišnjih financijskih izvještaja za 2011. godinu.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija čine poduzetnički potencijal od 38.209 poduzetnika, ili 38,8 posto svih poduzetnika Republike Hrvatske. Po broju poduzetnika slijede županije Splitsko-dalmatinska (11,5 posto), Istarska (9,2 posto), Primorsko-goranska (8,9 posto) te Zagrebačka (6,2 posto). Sljedeću skupinu čini 13 županija s udjelom broja poduzetnika u rasponu od 1,4 posto (Koprivničko-križevačka) do 4,1 posto (Osječko-baranjska), a tri su županije s manje od po jedan posto ukupnog broja poduzetnika (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska). U 2011. godini poduzetnici Republike Hrvatske ostvarili su ukupan prihod od 624,8 milijardi kuna, što je 5,8 posto više nego prethodne 2010. godine.

Visinom ukupnog prihoda, kao brojčanim reprezentantom opsega poslovnih aktivnosti, prednjači Grad Zagreb čiji su poduzetnici lani, kao i prijašnjih godina, ostvarili nešto više od polovine ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva (52,7 posto). Rashodi povećani u 20 županija Tome pridonose velika državna javna i druga velika poduzeća, koja svoju aktivnost obavljaju i na područjima drugih županija (HŽ, HT, Hrvatske pošte, HEP, Ina, Hrvatske šume i Hrvatske vode), kao i veliki trgovački lanci, sjedišta kojih su, gotovo u pra vilu, u Gradu Zagrebu, a prodajni su im prostori locirani diljem zemlje.

Daleko iza Grada Zagreba je udio drugih županija u ukupnom prihodu svih poduzetnika: Splitsko-dalmatinska sa 6,5 posto udjela, Primorskogoranska 5,8, Zagrebačka županija 5,5 i na kraju sa samo 0,3 posto udjela Ličko-senjska županija. Struktura ukupnih rashoda veoma je slična strukturi ukupnih prihoda.

Važno je napomenuti da su u odnosu na 2010. godinu ukupni prihodi povećani u 20 županija, i to od 2,4 posto u Zadarskoj županiji do 14,5 posto u Primorsko-goranskoj županiji. Ukupni prihodi su smanjeni samo u Istarskoj županiji, za 4,9 posto. U isto vrijeme ukupni rashodi smanjeni su također samo u Istarskoj županiji, i to za 2,8 posto. U 20 županija ukupni rashodi su povećani i kreću se u rasponu od jedan posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 17,1 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.