Hrvatski bruto inozemni dug je krajem travnja ove godine iznosio 39,83 milijarde eura. Više od polovice toga duga, ili oko 20,5 milijardi eura, odnosilo se na dug ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Tijekom prva četiri mjeseca ove godine bruto inozemni dug RH povećao se za 434 milijuna eura što je, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a, znatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (1,7 milijardi eura). Iz središnje banke napominju i kako je četvrtina prirasta vanjskog duga u prva četiri mjeseca posljedica međuvalutnih promjena (prije svega aprecijacije dolara prema euru), dok se ostatak može pripisati poduzećima i bankama, kod kojih je, unatoč otežanom pristupu i nepovoljnim uvjetima financiranja na inozemnom tržištu, poraslo neto korištenje inozemnog duga.

Za razliku od njih, središnja je država u tom razdoblju otplatila znatan iznos svojih inozemnih obveza, i to upotrebom domaćih izvora sredstava, naglašavaju analitičari HNB-a. Krajem travnja inozemni dug države iznosio je 3,58 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine smanjen je za oko 600 milijuna eura, odnosno za 14,5 posto, najviše zahvaljujući otplati 500 milijuna eura vrijedne euroobveznice izdane 2002. Tako je i udio države u ukupnom vanjskom dugu krajem travnja bio nešto ispod 9 posto, dok je krajem prošle godine taj udio bio 10,6 posto.

Poslovne su banke tijekom prva četiri mjeseca ove godine svoj dug prema inozemstvu povećale za nešto manje od 300 milijuna eura, ili nešto manje od 3 posto. Ukupni je vanjski dug banaka krajem travnja iznosio 10,35 milijardi eura, što čini nešto više od četvrtine, ili 26 posto ukupnoga inozemnog duga.

Najviše su svoj inozemni dug povećali ostali domaći sektori, za 443 milijuna eura. Veći dio tog prirasta, kako se navodi u Biltenu, generirala su privatna te javna i mješovita trgovačka društva, a u nešto manjoj mjeri i HBOR, dok su druge nebankarske financijske institucije (većinom društva za lizing) smanjile svoje inozemne obveze.

Stanje duga na osnovi izravnih ulaganja povećalo se tijekom prva četiri mjeseca 2009. za 300 milijuna eura, od čega se tek manji dio odnosio na hibridne i podređene instrumente banaka, dok je većinu prirasta generiralo zaduživanje poduzeća kod vlasnički povezanih tvrtki u inozemstvu.

Prema podacima HNB-a, vanjski dug ostalih sektora krajem travnja iznosio je 20,49 milijardi eura, što je u ukupnom vanjskom dugu udio od 51,4 posto, a dug po osnovi izravnih ulaganja 5,4 milijarde eura, što je udio od 13,5 posto. Tako je dug ostalih domaćih sektora, uključujući dug na osnovi izravnih ulaganja, na kraju travnja dosegnuo 25,9 milijardi eura, što je 65 posto ukupnoga inozemnog duga, napominju analitičari središnje banke.

Statistika središnje banke pokazuje da je hrvatski vanjski dug, koji je krajem prošle godine iznosio 39,39 milijardi eura, u siječnju porastao na 39,98 milijardi eura, da bi dva mjeseca za redom padao, u veljači na 39,24 milijarde, u ožujku na 39,15 milijardi eura, a u travnju je ponovno porastao i iznosio 39,83 milijarde eura.