Iako EU proračun u 2012. godini iznosi skoro 150 milijardi eura, mjereno u postotku bruto društvenog proizvoda vidljivo je da se zapravo radi o relativno malom iznosu, svega oko 1 posto BDP-a svih država članica, piše Večernji list u tekstu koji se bavi "mitovima" o EU proračunu.

U usporedbi sa nacionalnim proračunima koji iznose od 30 do 50 posto BDP-a, vidljivo je da se EU proračun zapravo teško i može nazvati proračunom. Više bi mu odgovarao izraz fond, navodi Večernjak. Prošle godine ukupni iznos svih nacionalnih proračuna EU27 iznosio je preko 6,3 bilijuna eura što znači da su nacionalni proračuni svih 27 država članica potrošili 50 puta više sredstava nego EU proračun. Gledano iz perspektive nas građana, EU proračun svakog Europljanina košta 67 centa na dan. Budući da je Hrvatska u odnosu na EU jako mala, ti se omjeri ne bi trebali puno mijenjati jednom kada uđemo u EU. To znači da ćemo i mi, u prosjeku, izdvajati oko 5 kuna dnevno za EU. Za usporedbu, za financiranje hrvatskog proračuna svaki Hrvat u prosjeku izdvaja oko 90 kuna na dan.

Velika zabluda i česta kritika na račun EU proračuna je da se velika sredstva troše na (pretjerano veliku i neučinkovitu) EU administraciju. Svi znaju da je su plaće u EU institucijama vrlo konkurentne i da je sama EU administracija dosta razgranata i zapošljava veliki broj ljudi. Ali usprkos svemu tome, iz proračuna EU troši se samo 6 posto na administraciju. Za usporedbu, izdvajanja za plaće državnih službenika i dužnosnika iz hrvatskog proračuna iznosila su 18 posto proračuna u 2010. godini.