Konačni rezultati DZS-a nešto su povoljniji od prve procjene. Realni pad BDP-a u zadnjem tromjesečju 2010. iznosio je 0,6 posto (-0,7 posto prema prvoj procjeni), a na razini cijele godine -1,2 posto (-1,4 posto prema prvoj procjeni).

Zbog usklađivanja s Eurostatom, DZS je revidirao povijesne podatke od 1995. do 2010. godine. Tako je godišnji rast u 2008. smanjen s 2,4 na 2,2 posto, a pad u 2009. je povećan s -5,8 na -6 posto. Posljedično, došlo je i do revizije podataka za 2010. godinu, navodi se u analizi Raiffeisen Consultinga čiji analitičari ističu da su podaci o kretanja sastavnica BDP-a potvrdili njihova očekivanja. Glavni čimbenik pada i dalje je snažan pad investicija od 8 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2009., na što su upućivali i podaci iz građevinskog sektora na koji otpada oko polovice ukupnih investicija.

Takva kretanja su posljedica smanjenja investicijske aktivnosti i javnog i privatnog sektora. Osobna potrošnja je očekivano ostvarila blagi rast, od 1,2 posto, uglavnom pod utjecajem baznog učinka s obzirom da je pala u četvrtom tromjesečju i 2008. i 2009. godine. Oporavak u EU nastavlja pozitivno utjecati na domaći izvoz, unatoč razmjerno niskoj konkurentnosti, dok uvoz koči slaba domaća potražnja. Tako je i u zadnjem tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba i usluga rastao vise od uvoza (10,8 naspram 1,1 posto). Najveće iznenađenje predstavlja rast državne potrošnje u zadnjem tromjesečju od 0,6 posto, ističu analitičari Raiffeisen Consultinga.

U njihovoj analizi se također naglašava da je 2010. bila godina u kojoj je hrvatsko gospodarstvo drugu uzastopnu godinu provelo u recesiji, čemu je pridonio snažan pad investicija od -11,3 poto u odnosu na 2009. te pad osobne potrošnje od 0,9 posto. Najveći pozitivan učinak predstavlja povećanje neto izvoza. Međutim, s obzirom na ograničenu strukturu izvoza, njegov relativno niski udio u BDP-u i slabu konkurentnost, rast izvoza (uz istovremeni pad uvoza) nije uspio osigurati rast BDP-a.